Povodom 60 godina rada Nacionalnog ansambla "Kolo" u petak je održana revija "Modni trendovi:Srbije proleće/leto 1948/2008" u Studentskom kulturnom centru.
Povodom 60 godina rada Nacionalnog ansambla "Kolo" u petak je održana revija "Modni trendovi:Srbije proleće/leto 1948/2008" u Studentskom kulturnom centru.
Revija je održana pod pokroviteljstvom kompanije mt:s, a u okviru manifestaciji Ethno Couture - godišnjeg umetničkog dogadjaja čiji je cilj da kroz kulturu odevanja predstavi raznolikost duha, poseban kolorit i autentičan stil našeg naroda.
Iz bogate kolekcije fundusa Nacionalnog ansambla "Kolo", izdvojeni su najlepši komadi narodne nošnje koji osim istorijske, imaju i visoku umetničku vrednost. Reč je o modelima koja su stvarani više od pola veka, koji su ručno radjeni, u bogatom koloritu, sa ornamentikom specifičnom za sredinu iz koje su ponikli.
Srpska narodna nošnja je spoj staroslovenskog i starobalkanskog kulturnog nasledja, a znatan je i utucaj levantske, orijentalne i evropske kulturne tradicije. Nošnjom je odredjivan društveni status, bračno stanje, pripadnost odredjenom narodu.
I zaista je bilo impresivno, zapravo, kao u onoj narodnoj:"Jelek, anterija i opanci, po tome se znaju Srbijanci".Revija je održana pod pokroviteljstvom kompanije mt:s, a u okviru manifestaciji Ethno Couture - godišnjeg umetničkog dogadjaja čiji je cilj da kroz kulturu odevanja predstavi raznolikost duha, poseban kolorit i autentičan stil našeg naroda.
Iz bogate kolekcije fundusa Nacionalnog ansambla "Kolo", izdvojeni su najlepši komadi narodne nošnje koji osim istorijske, imaju i visoku umetničku vrednost. Reč je o modelima koja su stvarani više od pola veka, koji su ručno radjeni, u bogatom koloritu, sa ornamentikom specifičnom za sredinu iz koje su ponikli.
Srpska narodna nošnja je spoj staroslovenskog i starobalkanskog kulturnog nasledja, a znatan je i utucaj levantske, orijentalne i evropske kulturne tradicije. Nošnjom je odredjivan društveni status, bračno stanje, pripadnost odredjenom narodu.
Modna pista bila je pokretni muzej - smenjivali su se ženski i muški modeli, ukrašeni vezom, zlatnim i srebrnim nitima, uz obavezan nakit, opanke, šajkače... I ne samo što smo uživali u "nacionalnom modnom blagu", već smo i nešto naučili.
Da li ste znali da je nevesta, sa početka 19. veka, morala da nosi kapu na glavi sve do rodjenja prvog deteta? Ta kapa je bila specifično dizajnirana, a od ukrasa je imala ogledalca, paunovo pero i cveće koji su nevestu štitili od magije.
Srpski gradski kostim sa Kosova, sredinom 19. veka, šili su carigradski krojači, a težio je 15 kilograma!
U Gračanici su nosili kape šivene po uzoru na grčke, ali su i one bile teške i neprijatne za nošenje, sudeći po tome kako izgledaju. Možda su upravo zbog takvih "modnih detalja" naše devojke morale da stoje kao strele, podignute glave, ponosno, ili uobraženo?
I muškarci su bili kicoši. Bela platnena košulja do pola butine nosila se u svim krajevima Srbije. Negde je bio obavezan kraći prsluk - anterija, ili kaputić - džamadan. U Timočkoj Krajini su nosili duži kaput od bež čoje, a u Bačkoj su muškarci za svečane prilike oblačili odelo od lanenog platna ukrašeno vezom od zlatne žice. Sremci su u prvoj polovini 20. veka, nosili crna somotska odela, veoma otmena i elegantna.
Obuća je bila jednostavna i udobna - opanci i širkani, bez obzira na status i imovinsko stanje. Medjutim, ono na glavi objašnjavalo je ko ste i odakle ste - šajkača u centralnoj Srbiji, fes na jugu, dok se nije pojavila šubara koju su svi "pomodari" rado prihvatili.
Nakit je posebno zanimljiv. Muškarci su se šepurili ukrašeni tokama - metalnim nakitom koji se prišivao za prsluk, dok su devojke nosile djerdane od novca. U nekim krajevima se išlo tako daleko da su udavače na grudima morale da nose i čitav miraz u kovanicama, a što nije bilo lako - one bogatije su se "reklamirale" i sa 20 kilograma teškim djeradnima obešenim o vrat!
To je naročito bilo popularno u Lici gde je bilo poželjno da se devojka okiti od vrata do kolena, bukvalno, i da prilikom hodanja zvecka što više , kako bi prizvala dragog, a oterala zle demone.
Dakle, ako danas kukate kako su vam visoke potpetice neudobne, farmerke preuske, a sako kao oklop, onda ste razmaženi.
Za kraj, kada su manekeni završili defile, na pistu su istrčali igrači Nacionalnog ansambla "Kolo" i spletom narodnih igara, uz gromko "iha!" i "ojha!", demonstrirali kako su nošnje izgledale u praksi.
(tekst: Dragana Todorović, foto: Petar Stojanović, MONDO)