Pročitajte zanimljive podatke o omiljenom odevnom komadu muškaraca i žena, onih plićeg i dubljeg džepa.
Na današnji dan 1829. godine roden je Levi Štraus, tvorac odevnog komada koji obožavaju i žene i muškarci!
Štraus je roden u Nemackoj, a 1853. godine se sa svojom porodicom seli u Sjedinjene Americke Države, tacnije u Sent Luis u Misuriju. Nešto kasnije, seli se u San Francisko, gde otvora svoju prodavnicu i uvozi stvari - odecu, posteljinu, tašne… od svoje brace iz Njujorka.
Levi Štraus je najpre proizvodio šatore, a nekoliko godina kasnije, krajem maja 1873. godine uz pomoc krojaca Džejkoba Dejvisa pocinje da proizvodi "Levi’s" farmerke, nakon što su im SAD odobrile patent kojim se bakarne nitne upotrebljavaju za jacanje džepova.
Interesantno je da je odevni komad koji danas svi nosimo, u gotovo svim prilikama, zapravo bile namenjene radnicima, najpre rudarima i kopacima zlata.
I pre odobrenja patenta za ojacanje džepova, prodaja farmerki je odlicno išla medu radnicima kojima je bilo bitno da im džepovi ostanu celi.
Džins se pravi od pamuka. Neki smatraju da je najstariji poznati prethodnik teksasa debelo indijsko platno iz 16. veka iz Bombaja, a drugi da su farmerke prvi put proizvedene u Ðenovi sredinom 17. veka za pripadnike mornarice koja je zahtevala odela za sve vremenske prilike.
Naziv džins dolazi od francuskog "Le Bleu de Genes", što znaci denovska plava (boja).
U Americi su nošene kao radno odelo, sve dok se Džejms Din nije pojavio u njima u filmu "Buntovnik bez razloga", pa su pedesetih postale simbol pobune mladih.
Daljoj popularnosti džinsa doprineo je i hipi pokret ciji su pripadnici mahom nosili farmerke kojima su se brisale statusne razlike, izražavala jednakost, pobuna, sloboda i individualnost.
Danas su farmerke popularne širom sveta i ima ih u razlicitim stilovima i bojama. Džins ima sve osobine dobre odece: jednostavne krojeve, nepoderivost, dostupan je svima i pristaje svima.
Da podsetimo, i kompanija Google je nedavno napravila farmerke za koje tvrde da su "jedine zaista plave".