DA LI PORODICA KOJA JE U ŽALOSTI FARBA JAJA ZA USKRS? Srpska pravoslavna crkva kaže jedno, a ovo su OBIČAJI U NARODU

Bliži se Uskrs, jedan od najvećih hrišćanskih praznika kojim se proslavlja Vaskrsenje Isusa Hrista koje se desilo trećeg dana posle njegove smrti. Ove godine se obeležava 16. aprila (saznajte i kako će se raditi za dane praznika), a glavni običaj koji svi vezuju za ovaj praznik jeste farbanje jaja.

Po pravoslavnim pravilima prvo koje se oboji treba da bude crveno, naziva se čuvarkućom koja se narednih godinu dana čuva kako bi "štitila" kuću i njene ukućane. Ostala jaja se boje raznoraznim tehnikama i u različitim bojama, a kako se Uskrs smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom koji deca najviše vole, domaćice se uvek potrude da budu veselo dekorisana, što bi se u našem narodu reklo -  "na radost". Najčešće se boje u rano jutro na Veliki petak, mada zavisno od mesta, može i u četvrtak (dan pre) ili subotu (dan posle Velikog petka). 

A kako se ovaj praznik obeležava u porodici koju je zadesio smrtni slučaj, odnosno koja je u žalosti? Najtačniji odgovor bi bio da običaji zavise od kraja do kraja, ali po pravilima Srpske pravoslavne crkve na velike praznike kao što je Uskrs (pa čak i krsna slava) ne odstupa se od uobičajene tradicije. Svaka kuća, pa i ona u žalosti, boji prvo crveno jaje - čuvarkuću, a ostala po želji.

U nekim krajevima nije praksa da se jaja boje u vesele boje, već da se sva farbaju u lukovini. U centralnoj Srbiji, na primer, običaj je da se jaja samo obare, ne i da se boje. U drugim mestima se prave "crna" jaja, odnosno farbaju se u orahovini ili uz pomoć cerove kore, kako bi se dobila tamna, boja žalosti. Istorijski spisi kažu da su se ona obično nazivala "kaluđerima" i da nisu imala nikakvu dekoraciju niti sličice.

Srpska pravoslavna crkva ističe da postoji razlika između Vakrsa i drugih porodičnih proslava poput svadbi, rođendana i slično, jer se prvo smatra "nebeskim slavljem" i da naši umrli slave s nama u molitvi i duhovnoj radosti.

(MONDO)