Nakon vesti o planinarima iz BiH poginulim prilikom uspona na ruski Elbrus, mnogima se u glavi vrti pitanje da li je ovaj kobni ishod mogao da bude sprečen.
Nije retkost ni da mnogi drugi rekreativni planinari ne umeju adekvatno da se pripreme za ovu zahtevnu aktivnost, pa se ona neretko završava i fizičkim povredama, dezorijentisanošću u prirodi ili generalnim fizičkim preforsiranjem.
Zbog toga, važno je da znate koje korake morate da pređete kako biste sačuvali sebe i svoje zdravlje tokom i nakon planinarenja, ali i da biste istinski mogli da uživate u svakom trenutku koji provede u prirodi.
Po čemu se planinarenje razlikuje od obične šetnje?
Planinarenje je organizovana ili samostalna aktivnost kretanja po planinskim i brdskim terenima, odnosno, najčešće po obeleženim (markiranim) stazama, uz poštovanje pravila bezbednosti i zaštite prirode.
Iako na prvi pogled deluje kao samo kao duža varijanta šetnje, razlike su ipak mnogo ozbiljnije:
- teren - Šetnja se najčešće odvija po ravnim, uređenim površinama, dok planinarenje podrazumeva neravan teren koji tera telo da radi drugačije. Uključuju se mišići stabilizatori kako bi se održala ravnoteža i tempo je značajno zahtevniji.
- planiranje - Kada idete u šetnju, retko razmišljate o vremenskoj prognozi, rezervnoj odeći ili količini vode, dok je kod planinarenja to obavezno.
- organizacija - Dok prilikom šetnje sami spontano možete da izaberete rute, planinarenje se ne svodi na nasumično lutanje po planini, već na kretanje po uređenim i obeleženim stazama.
Ako ste početnik, ne zanemarujte važnost temeljne pripreme
Prilikom planiranja planinarenja, najvažnije je da budete realni. Najčešća greška zbog koje mnogi snose posledice upravo su potcenjivanje prirode planine i precenjivanje sopstevnih sposobnosti. Postavite sebi manje i dostižne ciljeve i pratite ovih 5 koraka tom prilikom:
- Počnite od lakših staza - za prvi izlazak birajte markiranu stazu, na usponu do 400-600 metara visinske razlike, sa ukupnim trajanjem ture 3-5 sati (sa pauzama), kako biste osetili ritam planinarenja bez prevelikog napora;
- Birajte planinu sa dobrom infrastrukturom i jasnim markacijama - za početnike, idealne su planine koje imaju razvijenu mrežu staza, planinarske domove i redovno održavane markacije, poput Fruške gore, Zlatibora ili Kosmaja;
- Proverite osnovne informacije pre polaska - obavezno proverite vremensku prognozu (temperatura na planini je niža nego u gradu), brzinu vetra, dužinu i trajanje staze, visinsku razliku (uspon), da li postoji planinarski dom ili izvor vode, kako biste u startu znali na šta možete da računate prilikom planinarenja;
- Idite prvi put u grupi - za početnike je preporučljivo da prvi izlazak bude u društvu iskusnijih planinara ili kroz organizovanu akciju planinarskog društva, da biste bili sigurniji u navigaciji, imali pomoć u proceni tempa i generalno bili sigurniji u slučaju povrede ili dezorijentacije;
- Ne jurite kraj po svaku cenu - ako osetite preterani umor, grčeve, vrtoglavicu ili primetite naglu promenu vremena, povratak je pametna odluka, planinarenje nije takmičenje;
Od čega treba da počnete?
Za početak, krenite sa šetnjama, kako biste stekli rutinu i osetili nalet dobre energije nakon šetnje. Dovoljno je krenuti sa šetnjama dužine 2-3 km, a zatim svake naredne nedelje postepeno povećavajte te distance.
Kako povećavate vreme provedeno u šetnji, tako krenite i da vodite računa o hidrataciji i pravljenju pauza u pravilnim razmacima. Potrebno je da unosete najmanje 3 litre tečnosti dnevno, ne računajući supe i čajeve. Na svakih sat vremena pešačenja, napravite pauzu kako biste popili dovoljno tečnosti.
Nakon šetnje, uradite jednostavne vežbe istezanja, jer će to pomoći vašim mišićima da se što pre oporave. Uvek između šetnji ostavite jedan dan za odmor i izbacite lift kao opciju, a umesto njega odaberite stepenice, koje će ozbiljno ojačati vaše noge.
Kada se naviknete na šetnje, uključite i sportove
Kako budete sticali sve više kondicije, tokom nedelje ubacite i vožnju bicikla, plivanje ili trčanje, kako biste ojačali noge i povećali izdržljivost. U početku, vodite računa da vam otkucaji srca budu do 130 rpm, kako bi vam rekreativni trening trajao što duže.
Kada primetite da se više ne zadišete tako lako čim krenete da se izlažete malo većem naporu, onda ubacite jedan kratak anaerobni trening nedeljno, poput boksa ili sprinta, ali neka on ne bude duži od pola sata. To je prilika da se dobro oznojite i povećate vašu mišićnu izdržljivost.
Oprema je najvažnija
Jedna od najčešćih zabluda kod početnika je da je za planinarenje potrebna skupa i profesionalna oprema. Ipak, istina je da je jedino važno da ona bude pouzdana.
Ceo spisak potrebne opreme je:
- planinarske cipele - treba da imaju čvrst đon sa dobrim prijanjanjem (protiv klizanja), da vam garantuju stabilnost oko zgloba (posebno za neravan teren), da budu udobne za više sati hoda i da imaju otpornost na vlagu;
- čarape - najbolje je da budu vunene;
- ranac - za jednodnevnu turu, dovoljan je ranac zapremine 20-30 litara, a treba da ima anatomske naramenice, grudni ili pojasni kaiš radi stabilnosti;
- majica protiv vlage - predstavlja prvi sloj prilikom oblačenja, i ne, ona nije napravljena od pamuka već od posebnog materijala namenjenog u svrhe odvođenja vlage;
- tanji duks - njega oblačite preko majice i on je srednji sloj;
- jakna otporna na vetar - oblači se preko duksa i predstavlja spoljašnji sloj prilikom oblačenja, a pametno ju je poneti čak i leti jer je temperatura na planini značajno niža nego u gradu, a vetar koji duva i tada značajno može da pojača taj osećaj hladnoće;
- šešir ili kačket i naočare za sunce - tokom bilo kog doba godine, zaštita od sunca igra važnu ulogu;
- štapovi za planinarenje - smanjuju pritisak na kolena, pružaju dodatnu podršku i sigurnost i obezbeđuju rad mišića gornjeg dela tela;
- voda i hrana - za turu od nekoliko sati potrebno je minimum 1.5 do 2 litra vode po osobi (zavisno od temperature), odnosno orašasti plodovi, energetske pločice, sendvič ili suvo voće od hrane, izbegavajte tešku hranu koja opterećuje stomak i usporava tempo;
- osnovna bezbednosna oprema - ovde spada napunjen mobilni telefon, mala prva pomoć, čeona lampa (ako postoji šansa da se zadržite duže) i osnovna mapa ili aplikacija sa trasom staze;
Važno je naglasiti i da izbegavate farmerke, jer one zadržavaju vlagu i značajno otežavaju kretanje.
Pri odabiru štapova, izaberite teleskopske štapove prema vašim finansijskim mogućnostima. Oni bi trebalo da se podese na visinu vaše ruke, kada vam je lakat pored tela i savijen pod uglom od 90 stepeni. Kada se krećete niz padinu, mogu da budu podešeni i na duže.
Što se tiče cipela, birajte one koje imaju Vibram đon i Gore tex membranu. Vibram đon je tvrd i manje savitljiv, pa na taj način štiti stopalo od izvratanja i tabane od pritiska kamenja po kojem hodate. Gore tex membrana omogućava da vam noge budu uvek suve, jer propušta isparenja koja nastaju znojenjem i sprečava da voda prodre unutar obuće. Preporučuje se da birate duboke cipele, jer vam one čuvaju zglobove prilikom dugotrajnog pešačenja, a i prašina vam neće ulaziti u obuću kao što je slučaj kod plitkih cipela.
Najkvalitetniji aktivni veš jeste onaj od merino vune. Sintetički materijali nisu prijatni tokom dužih pešačenja kada se obilato znojite, a znaju da izazovu i alergijsku reakciju na koži, pogotovo ako nosite ranac na leđima. Pored toga što se brzo suši i prijatan je za nošenje, aktivni veš od merino vune omogućava i UV zaštitu, što može da bude veoma važno tokom planinarenja po sunčanom danu i na većim visinama.
Šta nakon planinarenja?
Po dolasku kući, presvucite se u pamučnu odeću i utoplite se u krevetu, makar na pola sata. Vaše telo tada i dalje radi, pa samim tim i dalje troši veliku količinu energije nakon dugotrajnog pešačenja, pa je potrebno malo odmoriti i popiti bar pola litre vode.
Kada se dobro utoplite i obučete, uradite osnovne vežbe istezanja i popijte šolju čaja.
Poštujte planinarske kodekse
Iako je poštovanje planinarske etike jedna od najvažnijih stvari, nemojte da budete jedni od mnogih koji njeno postojanje zanemaruju.
Poštujte sledeća pravila:
- Sve što ponesete, vratite sa sobom - nikakav otpad, pa čak ni biorazgradivi, ne pripada šumi, te ostavite planinu čistu za sobom;
- Krećite se markiranim stazama - silaskom sa staze povećavate rizik od gubljenja, ali i od oštećenja vegetacije, jer gaženjem van staze možete da utičete na eroziju zemljišta;
- Poštujte tišinu planine - glasna muzika, vikanje i buka narušavaju doživljaj prirode i uznemiravaju životinje koje u njoj žive;
- Pozdravite druge planinare na stazi - kratko "Zdravo" ili klimanje glavom znak su poštovanja i kulture planinara;
- Pomoć drugima uvek je prioritet - ako na stazi naiđete na osobu kojoj je potrebna pomoć, zastanite;
- Ne palite vatru na nedozvoljenim mestima - nepoštovanje ovog pravila predstavlja veliki rizik, posebno tokom sušnih perioda.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: