- Panonske kuće u Vojvodini imaju prepoznatljiv arhitektonski tip još od 18. veka i grade se od prirodnih materijala poput zemlje, vode i slame.
- Karakteriše ih i natkriveni hodnik koji spaja prostorije, a kuće su, zbog poreza, bile uske prema ulici i produžavane u dvorište.
- Imale su odvojen stambeni i gospodarski deo, uz prostor za živinu, stoku, prinos i baštu.
Širom Vojvodine, i dan danas su većinski opstale panonske kuće, koje same po sebi oduševljavaju mnogobrojne posetioce koje put nanese na sever naše zemlje. Iako su mnogi svesni postojanja bogate istorije svake od njih zbog broja godina tokom kojih su odolevale vremenu, postoji nekoliko činjenica koje su im svima zajedničke, a koje je lepo da znate pre nego što ih posetite sledeći put.
1. Od 18. veka imaju svoj arhitektonski tip
Osim Vojvodine, sličnost u arhitekturi sa kućama sa severa Srbije možete da primetite i u hrvatskoj Slavoniji, ali i u Mađarskoj, Austriji, pa čak i Slovačkoj i Rumuniji.
Od 18. veka, panonski izgled kuće smatra se zvaničnim arhitektonskim tipomizgradnje. Njen nastanak vezuje se za tada najzastupljeniji društveni sloj - seosko stanovništvo, koje se trudilo da istovremeno poštuje propise o gradnji i zadovolji svoje ekonomske, socijalne i estetske potrebe.
2. Gradile su se od potpuno prirodnih materijala
Tadašnji čovek, nasuprot današnjem, umnogome se oslanjao na prirodu i mogućnosti koje mu ona nudi. Zbog toga, tadašnje kuće gradile su se od prirodnih materijala poput zemlje, vode i slame.
Za prethodnike današnje cigle smatraju se ćerpići i nabijača. Ćerpići, poznati i pod imenom tugla, predstavljaju nepečenu opeku koja se pravila od smeše blata, peska i slame, a koja se kasnije sušila na suncu. Nabijača je smeša zemlje i vode u koju se dodavala i drvena oplata, za čvrstoću.
3. Natkriveni hodnik spaja sve prostorije
Prepoznatljiv detalj panonskih kuća svakako je i dugačak spoljni hodnik koji je natkriven. Naime, on je služio za spajanje svih prostorija u kući, koje su imale svoja vrata za izlaz na isti.
Zimi je mogao da bude i svojevrstan štit od kiše, snega i leda, dok se tokom proleća i leta često koristio i kao mesto okupljanja i druženja, ali i za odmor i pauzu od napornih poslova.
4. Širina i dužina kuće bile su promišljene
Verovatno ste i sami primetili da su tadašnje panonske kuće bile građene tako da deluju usko i maleno, dok su iza kapije, zapravo, bile poprilično dugačke.
Razlog za to leži u tome što se, po ondašnjim propisima, porez na imanje obračunavao na osnovu širine kuće prema ulici. Da bi nadomestili njenu veličinu, domaćini su je produžavali u dvorište koliko god su mogli, dok su se trudili da širinu drže što manjom.
5. Imale su posebno stambeni, a posebno gospodarski deo
Panonske kuće morale su da budu višenamenske, s obzirom na poljoprivredu koja je nekada bila glavna priredna grana kojom se bavio najveći broj ljudi.
Zbog toga, bile su podeljene na stambeni deo, gde je porodica živela, i gospodarski deo, gde se gajila živina i stoka i gde su se čuvali poljoprivredni prinosi. U nastavku imanja, uglavnom su se nalazili bašte i voćnjaci.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)