Nega kroz vekove

Nega Marija Antoanete zgrozila bi vas danas: Zdrobljene golubove stavljala na lice, a želela porcelanski ten

Marija Antoaneta bila je poznata po želji za porcelanskim tenom, ali njena rutina lepote uključivala je i neobične preparate, od kozmetičke vodice, preko golubova, do domaćih maski za lice. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: frantic00/Shutterstock
  • Marija Antoaneta je negovala porcelanski ten, ali su njeni preparati za lice bili neobični i danas zvuče bizarno.
  • Uz kozmetičku vodicu od golubova, koristila se i maska od konjaka, belanceta, mleka u prahu i limunovog soka.

Iza prepoznatljivog porcelanskog tena Marije Antoanete krila se rutina lepote koja bi danas mnoge ostavila u čudu. Francuska kraljica, poznata po raskošnim haljinama, visokim frizurama i životu na dvoru u Versaju, veliku pažnju posvećivala je izgledu. Međutim, neki preparati koji se povezuju sa njenom negom bili su daleko od onoga što bismo danas očekivali u kupatilu, a jedan od najneobičnijih nosio je naziv koji bi mnogima odmah pokvario apetit, "Eau Cosmétique de Pigeon", odnosno kozmetička vodica od golubova.

U 18. veku ideal lepote podrazumevao je izrazito svetlu kožu, rumene obraze i pažljivo oblikovan izgled. Žene iz visokog društva koristile su različite preparate kako bi postigle željeni ten, prikrile tragove bolesti i pokazale svoj društveni status. Marija Antoaneta nije bila izuzetak. Njena pojava bila je deo dvorske kulture u kojoj su odeća, frizura, mirisi i šminka imali mnogo veći značaj od pukog ulepšavanja.

Umesto klasičnog sredstva za čišćenje lica - preparat od golubova

Jedan od najbizarnijih preparata koji se povezuje sa rutinom Marije Antoanete bila je Eau Cosmétique de Pigeon. Prema istorijskim zapisima o kozmetičkim receptima iz tog perioda, ova vodica mogla je da sadrži sok od lokvanja, dinje, krastavca i limuna, ali i sastojke životinjskog porekla, uključujući golubove.

Foto: Adam bartosik/Shutterstock

Da, dobro ste pročitali. U pojedinim verzijama recepta koristili su se usitnjeni golubovi, uz druge sastojke poput belog hleba, belanaca i biljnih dodataka, a smesa se pripremala posebnim postupkom kako bi se dobila tečnost za negu kože. Ovaj preparat danas zvuči kao nešto što bismo teško povezali sa luksuznom kozmetikom, ali u vreme francuskog dvora kozmetički recepti često su uključivali kombinacije biljaka, životinjskih sastojaka i različitih tečnosti.

Maska za lice od konjaka, jaja i mleka u prahu

Ako vam je preparat od golubova zvučao neobično, ni sledeći recept nije baš nalik današnjim maskama za lice. Uz Mariju Antoanetu povezuje se i maska napravljena od konjaka, belanceta, mleka u prahu i limunovog soka. Recept se često opisuje kao kombinacija dve kašičice konjaka, jedne trećine šolje mleka u prahu, malo limunovog soka i jednog belanceta. Sastojci su se mešali u smesu koja se nanosila na lice, sa idejom da koža izgleda čistije, zategnutije i svežije.

Foto: kazmulka/Shutterstock

U vreme kada savremena dermatologija nije postojala, žene su se oslanjale na recepte koji su se prenosili kroz dvorske krugove, parfimerije i priručnike za negu. Neki sastojci delovali su privlačno zbog svog mirisa ili teksture, dok su se drugima pripisivala svojstva koja nisu bila potvrđena na način na koji se to danas očekuje od kozmetičkih proizvoda.

Zanimljivo je da ovaj recept nije naročito odbojan u poređenju sa preparatom od golubova. Ipak, činjenica da je nešto prirodno ili da se koristilo pre nekoliko vekova ne znači automatski da je dobro za kožu. Limunov sok, na primer, može da izazove iritaciju, pa ovakve istorijske recepte ne treba da uzimate u obzir kao savremene savete za negu.

Kupanje je pretvarala u pravi ritual

Za razliku od predstave da je higijena u prošlosti uvek bila zanemarena, Marija Antoaneta se povezuje sa redovnim kupanjem i posebnim ritualima u kupatilu. U periodu kada svakodnevno kupanje nije bilo podjednako uobičajeno u svim društvenim slojevima, kupka je za pripadnike aristokratije mogla da bude i luksuzan način opuštanja.

Foto: Gunter Nuyts/Shutterstock

Prema popularnim prikazima njene rutine, vodu je obogaćivala sastojcima poput pinjola, lanenog semena i slatkih badema. Kožu je potom negovala i pilingom od pirinčanih mekinja, koje su se stavljale u male vrećice od muslina i koristile za trljanje tela. Danas bismo takvu kupku verovatno povezali sa skupim spa tretmanom, ali u 18. veku nije bilo gotovih kupki, pilinga i losiona u modernom obliku. Preparati su se pravili od dostupnih biljaka, ulja i drugih sastojaka, a mirisi su imali važnu ulogu u svakodnevnoj nezi.

Kupanje, međutim, nije bilo samo pitanje higijene. U raskošnom okruženju Versaja, briga o izgledu bila je povezana sa statusom, dok su parfemi i mirisne vodice bili važan deo dvorskog života.

Porcelanski ten bio je ideal lepote, ali i opasna opsesija

Marija Antoaneta ostala je upamćena po svetlom tenu, ali takav izgled nije bio samo rezultat nege. U 18. veku bleda koža smatrala se znakom visokog društvenog položaja, jer je ukazivala na to da osoba ne mora da provodi dane radeći na otvorenom. Istovremeno, puder je pomagao da se prikriju tragovi velikih boginja, bolesti koja je mnogim preživelima ostavljala vidljive ožiljke.

Zbog toga su se koristili veoma svetli puderi i druga sredstva za posvetljivanje kože. Pojedini preparati tog doba sadržali su olovo, koje je bilo otrovno i moglo je da izazove ozbiljna oštećenja kože i zdravstvene probleme. Uz puder su se nosile i takozvane mouches, odnosno male ukrasne oznake od crnog materijala koje su se lepile na lice. Mogle su da budu okrugle, u obliku srca ili drugih figura, a ponekad su služile i za prikrivanje ožiljaka. Tako je čak i sitan detalj na obrazu mogao da postane deo pažljivo osmišljenog izgleda.

Mirisi su bili neizostavan deo njene svakodnevice

Marija Antoaneta nije pažnju posvećivala samo koži i šminki. Mirisi su bili važan deo njenog imidža, a njena povezanost sa luksuznim parfemima uklapala se u dvorsku kulturu u kojoj su prijatni mirisi imali veliku ulogu. Cveće, mirisne vodice i parfemi koristili su se za osvežavanje prostorija, odeće i tela. Među mirisnim notama koje se povezuju sa njenim ukusom navode se cvet narandže, ruža, ljubičica i jasmin. Za kraljicu je radio i parfimer Žan-Luj Fardžon, koji je izrađivao mirise po meri i bio važan deo njenog sveta luksuza.

Mirisi su tada imali i praktičnu ulogu. U vremenu kada navike kupanja nisu bile iste kao danas, parfemi su se koristili za osvežavanje i prikrivanje neprijatnih mirisa. U Versaju su raskošne odaje, odeća i lični predmeti bili deo svakodnevnog prikazivanja moći, pa je i miris mogao da doprinese utisku koji je neko ostavljao.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Greške koje čine da lice izgleda starije Izvor: TikTok/isabelle.lux

 (MONDO)