Jesenji umor

Idete na posao pre svitanja, vraćate se posle zalaska sunca? Evo kako to utiče na vaše raspoloženje

Budite se i vraćate sa posla po mraku? Nedostatak dnevne svetlosti može da utiče na raspoloženje, san i energiju, a evo kako da ublažite njegove posledice. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Nanci Santos Iglesias/Shutterstock
  • Manjak dnevne svetlosti zimi može da utiče na raspoloženje, energiju, koncentraciju i san, pa su umor i bezvoljnost češći kada se dani skrate.
  • Stručnjaci savetuju boravak napolju, redovnu fizičku aktivnost i stabilan ritam spavanja kako bi se ublažile posledice kraćih dana.

Novembar i zimski meseci donose promenu svakodnevne rutine na koju se mnogi teško navikavaju. Budimo se dok je napolju još mrak, spremamo se za posao uz veštačko osvetljenje, a kada završimo sa obavezama i krenemo kući, sunce je već zašlo. Tako se događa da čitav radni dan, pa čak i nekoliko dana zaredom, gotovo i ne provedemo na dnevnoj svetlosti.

Iako na prvi pogled deluje kao sitnica na koju ćemo vremenom da se naviknemo, nedostatak prirodnog svetla može da utiče na naše raspoloženje, nivo energije, koncentraciju i kvalitet sna. Nije neobično da u ovom periodu godine osećamo veći umor, da nam je teže da ustanemo iz kreveta ili da imamo manje volje za aktivnosti u kojima inače uživamo.

Razlog nije nužno samo u hladnoći i obavezama koje se gomilaju. Dnevna svetlost ima važnu ulogu u regulaciji našeg unutrašnjeg biološkog sata, a promene u dužini dana mogu da utiču na procese koji određuju kada smo budni, kada nam se spava i kako se osećamo tokom dana.

Zašto nam nedostaje energija kada su dani kraći?

Foto: Olezzo/Shutterstock

Dnevna svetlost predstavlja jedan od najvažnijih signala koje organizam koristi da bi uskladio svoj unutrašnji ritam sa smenom dana i noći. Ona preko očiju šalje informacije mozgu i pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, odnosno biološkog sata koji upravlja brojnim procesima u organizmu.

Kada su dani kraći, a izloženost prirodnom svetlu manja, ovaj ritam može da se poremeti, naročito kod osoba koje su osetljivije na sezonske promene. Posledice se mogu odraziti na ciklus spavanja i budnosti, pa se kod nekih ljudi javlja izraženija pospanost, umor i osećaj da im je potrebno više vremena da se razbude.

Važnu ulogu imaju i melatonin i serotonin. Melatonin je hormon koji učestvuje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti, dok serotonin ima značajnu ulogu u regulaciji raspoloženja. Istraživanja ukazuju na to da promene u izloženosti svetlosti mogu da utiču na procese povezane sa ovim supstancama, mada mehanizmi koji stoje iza sezonskih promena raspoloženja nisu u potpunosti razjašnjeni.

Zbog toga nije neobično da tokom jeseni i zime imamo osećaj da nam je potrebno više sna, da se teže pokrećemo ujutru ili da nam svakodnevne obaveze oduzimaju više energije nego tokom proleća i leta.

Zašto smo zimi bezvoljniji i manje raspoloženi za druženje?

Foto: Volodymyr TVERDOKHLIB/Shutterstock

Kada se nekoliko nedelja zaredom budimo i vraćamo kući po mraku, lako se stvara osećaj da se naš dan svodi na posao i obaveze. Vreme koje bismo inače iskoristili za šetnju, boravak napolju ili druženje često provodimo u zatvorenom prostoru.

Manjak dnevne svetlosti, promenjen ritam spavanja i smanjena fizička aktivnost mogu zajedno da doprinesu osećaju bezvoljnosti. Nekima je teže da se motivišu za trening, drugima se ne izlazi iz kuće nakon radnog vremena, dok pojedini primećuju da su razdražljiviji i da im je koncentracija slabija.

To ne znači da svaka promena raspoloženja tokom zime predstavlja znak zdravstvenog problema. Povremeni umor i manjak motivacije mogu biti uobičajena reakcija na promenu godišnjeg doba, naročito kada se poklope sa stresom, poslovnim obavezama i nedostatkom vremena za odmor.

Ipak, važno je obratiti pažnju na to koliko dugo takvo stanje traje i koliko utiče na svakodnevni život.

Zimski umor ili sezonski afektivni poremećaj?

Foto: RomanR/Shutterstock

Nije isto uobičajeni zimski pad raspoloženja od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), oblika depresije koji se javlja u određenim periodima godine, najčešće tokom jeseni i zime.

Kod ovog poremećaja simptomi mogu da budu znatno izraženiji od prolazne bezvoljnosti. Mogu da uključuju dugotrajan osećaj tuge, gubitak interesovanja za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, izražen umor, poteškoće sa koncentracijom, pojačanu potrebu za snom, promene apetita i povlačenje iz društva.

Prema informacijama Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje SAD, kod osoba sa zimskim oblikom sezonskog afektivnog poremećaja simptomi se najčešće pojavljuju tokom kasne jeseni ili početkom zime, a povlače se tokom proleća i leta. Za postavljanje dijagnoze važan je i obrazac ponavljanja simptoma tokom različitih sezona.

Ukoliko primetite da vam se svake zime ponavljaju izražene promene raspoloženja, da gubite interesovanje za svakodnevne aktivnosti ili da vam je sve teže da obavljate uobičajene obaveze, važno je da se obratite lekaru ili stručnjaku za mentalno zdravlje. Sezonski afektivni poremećaj može da se leči, a među mogućnostima su psihoterapija, određeni lekovi i terapija svetlošću.

Iako ne možemo da promenimo činjenicu da su zimski dani kraći, postoje male navike koje mogu da nam pomognu da bolje organizujemo svakodnevicu i iskoristimo svetlost koja nam je dostupna.

1. Izađite napolje tokom pauze za ručak

Foto: Shutterstock

Ako većinu dana provodite u kancelariji, pokušajte da makar 15 ili 20 minuta pauze iskoristite za boravak na otvorenom. Čak i kada je oblačno, prirodna dnevna svetlost može da bude korisna za usklađivanje biološkog sata. Kratka šetnja može da bude i dobar način da napravite predah od posla.

2. Pomerite jutarnju rutinu kada je moguće

Foto: Freepik/senivpetro

Ako imate mogućnost da malo prilagodite vreme ustajanja, pokušajte da deo jutra provedete uz prirodno svetlo. Otvorite zavese čim ustanete, a doručak ili prvu jutarnju kafu popijte pored prozora. Kada vremenske prilike dozvoljavaju, kratka jutarnja šetnja može da bude još bolja opcija.

3. Ne odustajte od fizičke aktivnosti

Foto: Art_Volkusha/Shutterstock

Tokom hladnijih meseci često imamo manje motivacije za kretanje, ali redovna fizička aktivnost može pozitivno da utiče na raspoloženje i kvalitet sna. Ne morate odmah da planirate naporne treninge, šetnja, vožnja bicikla ili vežbanje kod kuće takođe mogu da budu dobar izbor.

4. Održavajte redovan ritam spavanja

Foto: Yumama

Pokušajte da odlazite na spavanje i budite se u približno isto vreme, čak i vikendom. Redovan raspored pomaže organizmu da održi stabilniji ciklus spavanja i budnosti. Takođe, izbegavajte da kasno uveče produžavate vreme pred ekranima ako primećujete da vam to otežava uspavljivanje.

5. Napravite vreme za aktivnosti koje vas raduju

Foto: Anton Vierietin/Shutterstock

Nemojte da dozvolite da se zimski dani svedu samo na posao i obaveze. Planirajte druženja, odlazak u bioskop, čitanje, hobije ili bilo koju aktivnost koja vam prija. Održavanje društvenih kontakata i uobičajenih aktivnosti može biti važno za očuvanje dobrog raspoloženja tokom perioda sa manje dnevne svetlosti.

Kraći dani jesu deo godine koji ne možemo da izbegnemo, ali možemo da promenimo način na koji organizujemo vreme. Ponekad je dovoljno da pauzu za ručak provedemo napolju, umesto za radnim stolom, ili da nakon posla odvojimo vreme za šetnju. Najvažnije je da ne zanemarujemo signale koje nam organizam šalje i da potražimo stručnu pomoć kada promene raspoloženja postanu dugotrajne i počnu da utiču na svakodnevni život.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"ČESTO SE DEPRESIJA MASKIRA U TELESNE SIMPTOME" Dr Đorđević: Nemate snage da ustanete, a sve vreme se osećate krivim! URADITE OVO Izvor: Kurir televizija

 (MONDO)