Navike

Volite da odspavate posle posla? Jedna greška može da vam poremeti noćni san

Da li popodnevna dremka pomaže organizmu ili nam kvari noćni san? Saznajte koliko dugo treba da traje, kada je najbolje vreme za odmor i ko bi trebalo da je izbegava. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Andrey Zhorov/Shutterstock
  • Kratka popodnevna dremka može da poboljša koncentraciju, raspoloženje i energiju, ali predugo spavanje tokom dana može da oteža uspavljivanje uveče.
  • Stručnjaci preporučuju odmor od 10 do 20 minuta, najviše 30, a najbolje vreme je rano popodne, između 13 i 15 časova.

Mnogi ne mogu da zamisle popodne bez kratkog odmora, naročito nakon napornog radnog dana, neprospavane noći ili obilnog ručka. Nekima je dovoljno desetak minuta da se ponovo osećaju odmorno i spremno za obaveze, dok drugi nakon popodnevnog spavanja ustaju još umorniji, a uveče dugo ne mogu da zaspe. Iako se često smatra da je dremka tokom dana dobra navika, postavlja se pitanje da li ona zaista pomaže organizmu ili može da poremeti prirodan ritam spavanja.

Odgovor zavisi od nekoliko faktora, a najvažniji su dužina popodnevnog odmora, vreme kada odlazimo na spavanje i naše individualne potrebe. Kratka dremka može da poboljša koncentraciju, raspoloženje i osećaj energije, ali predugo spavanje tokom dana može da nam oteža uspavljivanje uveče.

Zašto nam se spava popodne?

Foto: Shutterstock/Ksenia Ershova

Pad energije u popodnevnim satima sasvim je prirodna pojava i ne mora nužno da znači da nismo dovoljno spavali prethodne noći. Naš organizam funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji reguliše periode budnosti i pospanosti tokom dana.

Zbog toga mnogi ljudi osećaju umor u ranijim popodnevnim satima, čak i kada su prethodne noći imali dovoljno sna. Na taj osećaj mogu da utiču i obilniji obroci, fizička aktivnost, stres, kao i intenzitet obaveza tokom dana.

Upravo tada kratka dremka može da bude korisna. Ona pruža priliku mozgu i telu da se nakratko odmore, zbog čega se nakon buđenja često osećamo odmornije, lakše se koncentrišemo i imamo više energije za nastavak dana.

Kako popodnevna dremka utiče na noćni san?

Foto: Shutterstock/F01 PHOTO

Jedna od najvažnijih stvari koju treba da razumete jeste da se potreba za spavanjem tokom dana postepeno smanjuje, dok smo budni. Što duže ostajemo budni, to se u organizmu više nakuplja takozvani pritisak spavanja, odnosno potreba za snom.

Kada odspavamo tokom popodneva, deo tog pritiska se smanjuje. To znači da uveče možda nećemo biti dovoljno pospani u uobičajeno vreme. Zbog toga se može dogoditi da duže ležimo u krevetu, teže zaspimo ili da nam se vreme odlaska na spavanje pomeri.

Ipak, to ne znači da je svaka popodnevna dremka loša. Naprotiv, kratko spavanje u odgovarajućem delu dana uglavnom ne predstavlja problem za osobe koje nemaju poteškoće sa noćnim snom. Problem se češće javlja kada dremka traje sat ili dva, naročito ako se dešava u kasnim popodnevnim ili večernjim satima.

Koliko dugo bi trebalo da traje popodnevna dremka?

Ako volite da odspavate tokom dana, stručnjaci uglavnom preporučuju da se zadržite na kratkom odmoru od 10 do 20 minuta, odnosno najviše 30 minuta. Takva dremka može da bude dovoljna da povrati energiju, poboljša budnost i koncentraciju, a da pritom ne poremeti značajno noćni san.

Razlog zbog kojeg se ne preporučuje predugo spavanje tokom dana jeste to što nakon dužeg odmora možemo da se probudimo iz faze dubokog sna. Tada se javlja osećaj omamljenosti, težine i dezorijentisanosti, zbog čega nam je ponekad potrebno još vremena da se potpuno razbudimo. Ova pojava poznata je kao inercija sna.

Takođe, ako popodnevna dremka traje sat ili dva, moguće je da uveče jednostavno nećemo osećati dovoljno sna. Zato je važno da odmor tokom dana ne postane zamena za kvalitetan noćni san.

Kada je najbolje vreme za popodnevnu dremku?

Nije svejedno ni u koje vreme odlučimo da odspavamo. Najbolji period za većinu odraslih osoba jeste rano popodne, otprilike između 13 i 15 časova. Tada se kod mnogih ljudi prirodno javlja pad budnosti, pa kratka dremka može da bude posebno korisna.

Sa druge strane, spavanje u kasnim popodnevnim satima, naročito nakon 16 ili 17 časova, može da pomeri uobičajeno vreme uspavljivanja. Ako inače odlazite na spavanje oko 22 ili 23 časa, dremka predveče može da učini da se u tom trenutku osećate mnogo budnije nego što biste želeli.

Zbog toga je dobro da, ukoliko vam je potreban odmor, pokušate da ga organizujete ranije tokom dana. Čak i ako ne uspete da zaspite, nekoliko minuta mirnog ležanja bez telefona i drugih ometanja može da vam pomogne da napravite kratku pauzu.

Kako da popodnevna dremka postane dobra navika?

Ako vam prija da odspavate nakon ručka, nema potrebe da se odričete te navike. Najvažnije je da pronađete meru koja odgovara vašem organizmu i ne utiče negativno na noćni odmor.

Obratite pažnju na nekoliko jednostavnih pravila:

  • Ograničite dremku na 20 do 30 minuta - kratko spavanje uglavnom je dovoljno da povrati energiju, bez dugotrajnog osećaja omamljenosti.
  • Izbegavajte kasno popodne - pokušajte da odmor organizujete pre 15 časova, naročito ako uveče imate problema sa uspavljivanjem.
  • Ne koristite dremku kao zamenu za noćni san - odraslima je uglavnom potrebno između sedam i devet sati sna tokom noći.
  • Obratite pažnju na to kako se osećate - ako nakon popodnevnog spavanja redovno ne možete da zaspite uveče, pokušajte da skratite dremku ili je potpuno izostavite.
  • Napravite mirno okruženje - utišajte telefon, smanjite svetlost i odvojite vreme za odmor bez ometanja.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Kako spavaju deca u Austriji Izvor: TikTok/ kaitlinklimmer

 (MONDO)