Na turističkoj mapi Srbije trenutno postoji blizu 200 sela sa obeležjem turističke destinacije, a u njima trenutno boravi oko 2.000 do 2.500 gostiju.
Na turističkoj mapi Srbije trenutno postoji blizu 200 sela sa obeležjem turističke destinacije, a u njima trenutno boravi oko 2.000 do 2.500 gostiju, izjavila je Tanjugu direktorka Udruženja preduzetnika u seoskom turizmu Slavka Nedeljković.
Popunjenost kapaciteta u ovom trenutku iznosi oko 80 odsto, rekla je Nedeljkovićeva, dodajući da popunjenost kapaciteta u seoskom turizmu u Srbiji u toku cele godine iznosi oko 50 odsto.
"Srbija se u ovoj godini bliži cifri od blizu 100 opština u kojoj ima makar jedno selo koje je je 'stalo' na turističku mapu Srbije sa svojim turističkim proizvodom", precizirala je ona, dodajući da su nastojanja da se broj kategorisanih turističkih ležajeva približi cifri od 4.000 do 5.000.
Ona je rekla da je ove godine akcenat stavljen upravo na unapređenje kvaliteta i obogaćivanje sadržaja turističke ponude na selu, objašnjavajući da to znači da se u ponudu za boravak od sedam ili 10 dana uključuju razne "priče" - najmanje tri izlaska do manastira, kulturno istorijskog spomenika, muzeja ili šetnja u parku.
Turisti su u prilici i da degustiraju lekovito bilje i šumske plodove, okušaju se u berbi kupina i malina, kao i da učestvuju u spremanju zimnice i pekmeza, dodala je Nedeljkovićeva.
Nedeljkovićeva je istakla i da je srpsko selo "još najbolji čuvar tradicije i izvornih sadržaja, odnosno svega onog što upućuje na nacionalne korene u pogledu života, folklora, privređivanja..."
U srpskim selima, i pored prisustva stranih gostiju iz Rusije, Nemačke, pa čak i iz Australije i Kanade, još preovladuju domaći turisti, rekla je ona, objašnjavajući da je inostranih gostiju manje zato što turistički proizvod Srbije još nije dovoljno profilisan i promovisan na inostranom turističkom tržištu.
"Sela Srbije još nisu otkrivena, a seoski turistički proizvod Srbije je ipak nov, mlad i nije još zreo da bi mogao da u kampanjama promocije dopre do svih onih do kojih bi trebalo", rekla je ona.
Najtraženiji turistički proizvodi su destinacije koje su već afirmisane i prisutne na turističkom tržištu dugi niz godina, rekla je ona, navodeći kao primer sela Ivanjice, Gornjeg Milanovca, Kosjerića.
Gosti su naročito zainteresovani za salaše, naročito "Salaš 137" u čeneju, "Majkin salaš" na Paliću i mnoge druge koji su prostorno vezani za Vojvodinu, dodala je Nedeljkovićeva.
Najtraženiji su i vajati i destinacije gde se više može odmarati u prirodi, uz potoke, rečice, kao i one koji su u blizini manastira ili nekih kulturno istorijskih spomenika, kazala je ona.
Nedeljkovićeva je naglasila da je u turističku ponudu uključeno i bogatstvo turističkih manifestacija, kao što su Čobanski dani u Kosjeriću, Kosidba na Rajcu u Ljigu, Sajam šljiva u Osečini koji se održava od 28. do 30. avgusta...
(Tanjug/MONDO)
Popunjenost kapaciteta u ovom trenutku iznosi oko 80 odsto, rekla je Nedeljkovićeva, dodajući da popunjenost kapaciteta u seoskom turizmu u Srbiji u toku cele godine iznosi oko 50 odsto.
"Srbija se u ovoj godini bliži cifri od blizu 100 opština u kojoj ima makar jedno selo koje je je 'stalo' na turističku mapu Srbije sa svojim turističkim proizvodom", precizirala je ona, dodajući da su nastojanja da se broj kategorisanih turističkih ležajeva približi cifri od 4.000 do 5.000.
Ona je rekla da je ove godine akcenat stavljen upravo na unapređenje kvaliteta i obogaćivanje sadržaja turističke ponude na selu, objašnjavajući da to znači da se u ponudu za boravak od sedam ili 10 dana uključuju razne "priče" - najmanje tri izlaska do manastira, kulturno istorijskog spomenika, muzeja ili šetnja u parku.
Turisti su u prilici i da degustiraju lekovito bilje i šumske plodove, okušaju se u berbi kupina i malina, kao i da učestvuju u spremanju zimnice i pekmeza, dodala je Nedeljkovićeva.
Nedeljkovićeva je istakla i da je srpsko selo "još najbolji čuvar tradicije i izvornih sadržaja, odnosno svega onog što upućuje na nacionalne korene u pogledu života, folklora, privređivanja..."
U srpskim selima, i pored prisustva stranih gostiju iz Rusije, Nemačke, pa čak i iz Australije i Kanade, još preovladuju domaći turisti, rekla je ona, objašnjavajući da je inostranih gostiju manje zato što turistički proizvod Srbije još nije dovoljno profilisan i promovisan na inostranom turističkom tržištu.
"Sela Srbije još nisu otkrivena, a seoski turistički proizvod Srbije je ipak nov, mlad i nije još zreo da bi mogao da u kampanjama promocije dopre do svih onih do kojih bi trebalo", rekla je ona.
Najtraženiji turistički proizvodi su destinacije koje su već afirmisane i prisutne na turističkom tržištu dugi niz godina, rekla je ona, navodeći kao primer sela Ivanjice, Gornjeg Milanovca, Kosjerića.
Gosti su naročito zainteresovani za salaše, naročito "Salaš 137" u čeneju, "Majkin salaš" na Paliću i mnoge druge koji su prostorno vezani za Vojvodinu, dodala je Nedeljkovićeva.
Najtraženiji su i vajati i destinacije gde se više može odmarati u prirodi, uz potoke, rečice, kao i one koji su u blizini manastira ili nekih kulturno istorijskih spomenika, kazala je ona.
Nedeljkovićeva je naglasila da je u turističku ponudu uključeno i bogatstvo turističkih manifestacija, kao što su Čobanski dani u Kosjeriću, Kosidba na Rajcu u Ljigu, Sajam šljiva u Osečini koji se održava od 28. do 30. avgusta...
(Tanjug/MONDO)