Ljubiteljima dobre kapljice u Evropi dosadila su 'svakodnevna' vina i sada traže nešto drugo, originalno, autohtono, nešto što nije 'kaberne' i 'šardone'. Srbija tu ima šta da ponudi.
Turistička organizacija Srbije se upustila u propagiranje i vinskih tura računajući na naše originalne sorte: 'prokupac', 'tamjanika', 'bagrina', 'župljanka', 'kreaca', 'smederevka'...
Imamo sedam vinskih oblasti i 42 vinska podruma, a vinske ture mogu trajati od jednog sata do nekoliko dana.
"Najviše turista dođe u Srbiju drugim poslom, a onda krenu 'stranputicom', pa otkriju i bogatstvo naših vina. Najpopularniji su vinski podrumi u Sremskim Karlovcima i u Aleksandrovcu. Tačne podatke o posećenosti nemamo, jer malo agencija organizuje puteve vina, a naša brošura je i urađena tako da pomogne individualnim putnicima da pronađu ono što ih zanima. U toku je i izrada detaljne mape vinskog puta", kaže za "Novosti" Raško Vlastelica, iz Turističke organizacije Srbije.
"Vina u odsjaju Dunava" imaju bogatu istoriju, jer je vinogradarstvo na Fruškoj gori među najstarijim u Evropi. Karlovci su poznati po bermetu.
"More vinograda“, u Vršcu, poznato je po najvećem vinogradu u Srbiji. Ovde se vinogradarstvom bavi 1.500 žitelja.
"Zlatni breg", kod Smedereva, vezan je za istoriju srpske dinastije Obrenović i za "traminac".
"Kraljevska loza", kod Oplenca, još od srednjeg veka rađa grožđe, a vino "trijumf" smatra se jednim od najboljih srpskih vina. Rajačke pimnice su zanimljive ne samo po podrumima, već i po vinu "bagrina", "začinak", "prokupac", "vranac".
"Rimsku riznicu", kod Knjaževca, trebalo bi posetiti u vreme sajma pršute, vina i sira.
"Prestonica loze" je u Župi, gde se gaje najstarije autentične sorte grožđa u Srbiji. "Prokupac" je star čitav milenijum, a "tamjanika" se u Srbiji gaji već 500 godina.
Naravno, postoji i druga vrsta vinskih turista, koji vole da posećuju vinske manifestacije - berbe, osvećenja vinograda ili sajmove vina.
(MONDO)
Imamo sedam vinskih oblasti i 42 vinska podruma, a vinske ture mogu trajati od jednog sata do nekoliko dana.
"Najviše turista dođe u Srbiju drugim poslom, a onda krenu 'stranputicom', pa otkriju i bogatstvo naših vina. Najpopularniji su vinski podrumi u Sremskim Karlovcima i u Aleksandrovcu. Tačne podatke o posećenosti nemamo, jer malo agencija organizuje puteve vina, a naša brošura je i urađena tako da pomogne individualnim putnicima da pronađu ono što ih zanima. U toku je i izrada detaljne mape vinskog puta", kaže za "Novosti" Raško Vlastelica, iz Turističke organizacije Srbije.
Sedam oblasti i 42 podruma
"Vina sa peska", turistima možda najpoznatiji put, jer su palićki vinari prezentaciju vina doveli do savršenstva. Peskovit teren ova vina čini pitkim, sa harmoničnim ukusum, nežnog bukea."Vina u odsjaju Dunava" imaju bogatu istoriju, jer je vinogradarstvo na Fruškoj gori među najstarijim u Evropi. Karlovci su poznati po bermetu.
"More vinograda“, u Vršcu, poznato je po najvećem vinogradu u Srbiji. Ovde se vinogradarstvom bavi 1.500 žitelja.
"Zlatni breg", kod Smedereva, vezan je za istoriju srpske dinastije Obrenović i za "traminac".
"Kraljevska loza", kod Oplenca, još od srednjeg veka rađa grožđe, a vino "trijumf" smatra se jednim od najboljih srpskih vina. Rajačke pimnice su zanimljive ne samo po podrumima, već i po vinu "bagrina", "začinak", "prokupac", "vranac".
"Rimsku riznicu", kod Knjaževca, trebalo bi posetiti u vreme sajma pršute, vina i sira.
"Prestonica loze" je u Župi, gde se gaje najstarije autentične sorte grožđa u Srbiji. "Prokupac" je star čitav milenijum, a "tamjanika" se u Srbiji gaji već 500 godina.
Naravno, postoji i druga vrsta vinskih turista, koji vole da posećuju vinske manifestacije - berbe, osvećenja vinograda ili sajmove vina.
(MONDO)