Kako je Tanjugu izjavio i u mnogo bogatijim državama institucije kulture nisu isključivo na državnom budžetu, već su motivisane da se ponašaju tržišno, u onoj meri u kojoj jedna institucija kulture može da se ponaša tržišno.
Prema njegovoj oceni, to podrazumeva "maksimalnu štednju i racionalno korišćenje sredstava iz budžeta i da se prihoduje na korektan i prihvatljiv način".

"Narodna biblioteka Srbije tokom maja je prvi put osmislila set suvenira", podsetio je upravnik Narodne biblioteke Srbije Dejan Ristić, i dodao da su naišli na izuzetno dobar prijem kod domaćih kupaca, a posebno kod stranih turista.

Ristić je rekao da se sada suočavaju sa nemogućnošću da nabave dovoljno suvenira, jer se brže prodaju nego što stigne novi kontingent.

"Nama je važnije od prihoda koji dobijemo prodajom suvenira da preko njih prezentujemo blago, kulturnu baštinu naše zemlje, odnosno nacionalne biblioteke, u zemlji i u inostranstvu", naglasio je on.

Za sada je urađeno 40 različitih suvenira (knjige, razglednice, magneti, majice, torbe) koji su rađeni isključivo na osnovu građe koja se čuva u biblioteci.

Novi set suvenira, kako je rekao Ristić, obuhvata tri kolekcije i svaka ima 12 razglednica koje "vode" na tri ture: kroz Beogradsku tvrđavu, druga se zove "Evropski Beograd", a treća "Beograd u prošlom veku".

(Tanjug)