"Mnogi će vam reći da melatonin nije bezopasan, pre svega jer se prekomerno koristi za lečenje nesanice", kaže Majl Grandner, istraživač spavanja na Univerzitetu u Arizoni.

On objašnjava da se melatonin savetuje samo povremeno, kada promenimo vremensku zonu, na primer, ali ne kao lek za hroničnu nesanicu.

Odgovarajuća doza, prema studiji iz 2001. godine Masačusetskog instituta za tehnologiju, iznosi 0,3 miligrama. Međutim, mnogi uzimaju mnogo više od toga, a to može prouzrokovati efekat "mamurluka" sutradan, nakon buđenja.

Takođe, studija iz 2005. je pokazala da su visoke doze melatonina neefikasne.

"Posle nekoliko dana, prestane da radi", napisao je istraživač Ričard Vurtman, u saopštenju za novinare.

"Kada su receptori u našem mozgu izloženi prevelikim dozama ovog hormona, oni postaju neosetljivi na njega", kaže Vurtman.

Melatonin, takođe, može biti nebezbedan za decu. David Kenavai, direktor Fiziološke laboratorije na Univerzitetu Adelaide u Australiji, rekao je da postoje opsežni dokazi iz laboratorijskih studija o tome da melatonin može loše da utiče na zdravlje dece, pre svega na kardiovaskularni sistem, imunitet i metabolizam,

"Reč - sigurno - se koristi veoma slobodno u vezi sa ovim lekom", kaže Kenavai i objašnjava: " Iako je sintetički melatonin hemijski identičan prirodnom melatoninu, komercijalno dostupni dodatci često sadrže neke druge sastojke koji mogu uzrokovati efekte koji se ne bi očekivali kod prirodnog melatonina."

Dakle, melatonin može da vam pomogne da zaspite, ali to nije lek protiv nesanice. Koristite ga povremeno, baš kada morate.

Kako da se na zdrav način izborite sa nesanicom pročitajte u sledećim savetima:

Ova jednostavna vežba će vas uspavati čas posla

Ovo je zajedničko ljudima koji dobro spavaju