Deca koja su rasla u preterano čistim domaćinstvima verovatno su izložena većem riziku obolevanja od zapaljenske bolesti creva (IBD), ukazuje studija obavljena u Medicinskom centru Hadasa pri Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.
Deca koja su rasla u preterano čistim domaćinstvima verovatno su izložena većem riziku obolevanja od zapaljenske bolesti creva (IBD), ukazuje studija obavljena u Medicinskom centru Hadasa pri Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu.
Simptomi IBD su bol u stomaku i dijareja, a smatra se da do ovog oboljenja dolazi zbog preterane reakcije imunog sistema pacijenta, koja oštećuje tkivo creva. Izraelski stručnjaci želeli su da prouče da li tzv. higijenska hipoteza ima neke veze s pomenutim oboljenjem.
Ta hipoteza prvi put se pojavila krajem osamdesetih godina minulog veka, kao jedno od mogućih objašnjenja za sve veću učestalost alergijskih oboljenja u razvijenim zemljama. Njeni zagovornici smatraju da je imunološki sistem dece, koja su u najranijem dobu izložena maloj količini virusa, bakterija i mikroorganizama, sklon abnormalnim reakcijama.
Neke prethodne studije su već pokazale da su deca, koja su pohadjala vrtiće (u kojima je izloženost mikroorganizmima veća nego kod kuće) u kasnijem životu manje sklona alergijama od dece koja nisu provodila toliko vremena u društvu vršnjaka.
Izraelski tim, predvodjen dr Eranom Izraelijem, tragao je za eventualnom vezom izmedju rizika od IBD i nekih markera "higijeničnosti" odrastanja praćene dece. Izmedju ostalog, uzeti su u obzir podaci o tome da li su deca jedinici, a ako nisu koliko braće i sestara imaju i koje je njihovo mesto u redosledu radjanja u porodici. Takodje je vodjeno računa o tome da li je reč o deci odrasloj u ruralnoj sredini (koja se u principu smatra manje higijenskom) ili u urbanom okruženju.
Ustanovljeno je da je od gotovo 400.000 praćene izraelske dece tinejdžerskog doba, njih 768, ili 0,2 odsto, imalo dijagnoziranu zapaljensku bolest creva. Pri tom su ona deca koja su imala samo jednog brata ili sestru bila dva do tri puta izloženija IBD-u od one koja su imala petoro ili više braće i sestara. Osim toga, deca koja žive na selu izložena su 38 odsto manjem riziku da obole od IBD-a od gradske dece.
Izraelski stručnjaci ističu da bi bilo nepraktično sugerisati roditeljima da deca žive u manje higijenskim uslovima da bi bila zaštićenija od IBD. Medjutim, bilo bi moguće sniziti rizik obolevanja od IBD kod ljudi kod kojih je taj rizik povećan, zbog ranijeg pojavljivanja te bolesti u porodici i slično. Reakcija imunološkog sistema takvih ljudi možda bi mogla da bude korigovana izlaganjem neškodljivim mikrobima.
Stručnjaci su već počeli da istražuju da li izlaganje neškodljivim parazitskim crvima može da pomogne u lečenju Kronove bolesti ili kolitisa. Slična taktika možda bi mogla da se koristi i za prevenciju IBD kod zdravih ljudi, koji imaju povećan rizik da obole od ove bolesti, sugeriše jerusalimski tim.
(Tanjug/Rojters)
Simptomi IBD su bol u stomaku i dijareja, a smatra se da do ovog oboljenja dolazi zbog preterane reakcije imunog sistema pacijenta, koja oštećuje tkivo creva. Izraelski stručnjaci želeli su da prouče da li tzv. higijenska hipoteza ima neke veze s pomenutim oboljenjem.
Ta hipoteza prvi put se pojavila krajem osamdesetih godina minulog veka, kao jedno od mogućih objašnjenja za sve veću učestalost alergijskih oboljenja u razvijenim zemljama. Njeni zagovornici smatraju da je imunološki sistem dece, koja su u najranijem dobu izložena maloj količini virusa, bakterija i mikroorganizama, sklon abnormalnim reakcijama.
Neke prethodne studije su već pokazale da su deca, koja su pohadjala vrtiće (u kojima je izloženost mikroorganizmima veća nego kod kuće) u kasnijem životu manje sklona alergijama od dece koja nisu provodila toliko vremena u društvu vršnjaka.
Izraelski tim, predvodjen dr Eranom Izraelijem, tragao je za eventualnom vezom izmedju rizika od IBD i nekih markera "higijeničnosti" odrastanja praćene dece. Izmedju ostalog, uzeti su u obzir podaci o tome da li su deca jedinici, a ako nisu koliko braće i sestara imaju i koje je njihovo mesto u redosledu radjanja u porodici. Takodje je vodjeno računa o tome da li je reč o deci odrasloj u ruralnoj sredini (koja se u principu smatra manje higijenskom) ili u urbanom okruženju.
Ustanovljeno je da je od gotovo 400.000 praćene izraelske dece tinejdžerskog doba, njih 768, ili 0,2 odsto, imalo dijagnoziranu zapaljensku bolest creva. Pri tom su ona deca koja su imala samo jednog brata ili sestru bila dva do tri puta izloženija IBD-u od one koja su imala petoro ili više braće i sestara. Osim toga, deca koja žive na selu izložena su 38 odsto manjem riziku da obole od IBD-a od gradske dece.
Izraelski stručnjaci ističu da bi bilo nepraktično sugerisati roditeljima da deca žive u manje higijenskim uslovima da bi bila zaštićenija od IBD. Medjutim, bilo bi moguće sniziti rizik obolevanja od IBD kod ljudi kod kojih je taj rizik povećan, zbog ranijeg pojavljivanja te bolesti u porodici i slično. Reakcija imunološkog sistema takvih ljudi možda bi mogla da bude korigovana izlaganjem neškodljivim mikrobima.
Stručnjaci su već počeli da istražuju da li izlaganje neškodljivim parazitskim crvima može da pomogne u lečenju Kronove bolesti ili kolitisa. Slična taktika možda bi mogla da se koristi i za prevenciju IBD kod zdravih ljudi, koji imaju povećan rizik da obole od ove bolesti, sugeriše jerusalimski tim.
(Tanjug/Rojters)