Nagle promene temperature redovno prate izveštaji hitne pomoći o povećanom broju intervencija među srčanim bolesnicima, astmatičarima… Međutim, nauka je dokazala da ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.
Pojačavanje klimatskih ekstrema sve je prisutnije i na našem podneblju, pa nisu neuobičajene česte temperaturne promene zbog čega se sve češće priča o uticaju vremena na zdravlje.
Nagle promene temperature redovno prate izveštaji hitne pomoći o povećanom broju intervencija među srčanim bolesnicima, astmatičarima…
Međutim, nauka je dokazala da ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.
Zbog naglih promena svih meteoroloških parametara pate i potpuno zdravi ljudi koji pri naglim temperaturnim prelazima, promeni pritiska ili smera vetra, mogu da imaju glavobolju, postaju razdražljivi, pate od nesanice, uznemireni su, spava im se ili konstantno imaju osećaj umora.
Međutim, ukoliko je nekome to povoljan period u životu, vremenski uticaj će osetiti neznatno, a ako neko oseća da mu je došla "minus faza", nepovoljni vremenski uslovi samo su "kap na punu čašu".
Izučavanje uticaja vremena na zdravlje je multidisciplinarna oblast u kojoj učestvuju prognostičar, klimatolog i lekar.
U našoj zemlji, tačnije u Republičkom hidromoteorološkom zavodu, svakodnevno se vodi evidencija vremenskih faza koje govore u kojim vremenskim uslovima su ugroženi koji pacijenti. Na osnovu tih podataka, stručnjaci RHMZ-a sugerišu kog dana će biti ugroženi koji pacijenti.
U zavisnosti od uticaja vremena postoji 13 grupa bolesnika - reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici, oboleli od angine pektoris, hipotoničari, oboleli od čira na dvanaestopalačnom crevu i želucu, psihoza, a u određenim vremenskim uslovima povećan je i broj povreda u saobraćaju.
Ljudski organizam je adaptibilan, ali kad nailazi front (linija koja deli jako topao od jako hladnog perioda) najkritičnije je vreme pre fronta.
Recimo, astmatičar oseti i odreaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što naiđe ovaj vremenski prelaz i zato je dobro znati bioprognozu na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.
(Tanjug)
Nagle promene temperature redovno prate izveštaji hitne pomoći o povećanom broju intervencija među srčanim bolesnicima, astmatičarima…
Međutim, nauka je dokazala da ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.
Zbog naglih promena svih meteoroloških parametara pate i potpuno zdravi ljudi koji pri naglim temperaturnim prelazima, promeni pritiska ili smera vetra, mogu da imaju glavobolju, postaju razdražljivi, pate od nesanice, uznemireni su, spava im se ili konstantno imaju osećaj umora.
Međutim, ukoliko je nekome to povoljan period u životu, vremenski uticaj će osetiti neznatno, a ako neko oseća da mu je došla "minus faza", nepovoljni vremenski uslovi samo su "kap na punu čašu".
Izučavanje uticaja vremena na zdravlje je multidisciplinarna oblast u kojoj učestvuju prognostičar, klimatolog i lekar.
U našoj zemlji, tačnije u Republičkom hidromoteorološkom zavodu, svakodnevno se vodi evidencija vremenskih faza koje govore u kojim vremenskim uslovima su ugroženi koji pacijenti. Na osnovu tih podataka, stručnjaci RHMZ-a sugerišu kog dana će biti ugroženi koji pacijenti.
U zavisnosti od uticaja vremena postoji 13 grupa bolesnika - reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici, oboleli od angine pektoris, hipotoničari, oboleli od čira na dvanaestopalačnom crevu i želucu, psihoza, a u određenim vremenskim uslovima povećan je i broj povreda u saobraćaju.
Ljudski organizam je adaptibilan, ali kad nailazi front (linija koja deli jako topao od jako hladnog perioda) najkritičnije je vreme pre fronta.
Recimo, astmatičar oseti i odreaguje u periodu od tri do 48 sati pre nego što naiđe ovaj vremenski prelaz i zato je dobro znati bioprognozu na osnovu koje lekar daje savet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.
(Tanjug)