U Srbiji je od malih boginja do sada obolelo 3.680 pacijenata, a lekari kažu da će epidemija sigurno trajati još mesec i po dana, a ukoliko se ne poveća broj vakcinisane dece može se očekivati da se ponovi i na jesen.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije " Dr Milan Jovanovic Batut", kod trecine obolelih javile su se komplikacije - zapaljenje pluca (410 obolelih) i zapaljenje mozga (dvoje obolelih). Do sada je umrlo je 12 ljudi.
Nacelnica intenzivne nege Univerzitetske decje klinike u Tiršovoj Snežana Rsovac kaže da je od pocetka epidemije u toj ustanovi zbrinuto oko 40 mališana sa komplikacijama nastalim od malih boginja.
"Do sada su to bile upale pluca, nismo imali upale mozga kao komplikacije i nije bilo smrtnih ishoda", rekla je Rsovac za Tanjug.
Morbile: Ko je u opasnosti, a ko ima imunitet
Ona je pojasnila da na odeljenju pulmologije u svakom momentu imaju zbrinuto po cetvoro dece i da su to mališani uzrasta do pet godina.
Rsovac je pozvala roditelje da vakcinišu decu, jer je vakcina, kako je rekla, "više nego sigurna" i da njenu sigurnost ne treba dovoditi u pitanje.
"Epidemija malih boginja ce sigurno trajati narednih mesec i po dana. Mislim da ce se ponovo pojaviti na jesen, ali ako se poveca broj vakcinisane dece možemo smanjiti broj obolelih i broj komplikacija", naglasila je ona.
Direktor infektivne klinike KCS Goran Stevanovic kaže da je trenutno u toj klinici zbrinuto 46 pacijenata sa komplikacijama malih boginja, da najveci broj njih ima upale pluca, jedan broj upalu jetre i odreden broj pacijenata probleme sa želudacnom sluznicom.
U toj zdravstvenoj ustanovi od pocetka epidemije umrlo je šestoro pacijenata i svi su imali zapaljenje pluca kao komplikaciju malih boginja.
Stevanovic za Tanjug kaže da svakog dana zbrinu izmedu osmoro i dvadesetoro pacijenata sa komplikacijama i da je najveci broj njih bio nevakcinisan, nepoznatog vakcinalnog statusa, a manji broj delimicno vakcinisan (primili jednu dozu vakcine).
Vakcinacija je jedina zaštita od malih boginja
Zbog malih boginja na snazi je zabrana poseta pacijentima u bolnicama, a u domovima zdravlja mogu se vakcinisati svi do 18 godina koji to do sada nisu ucinili.
Nacelnica pedijatrije Doma zdravlja Savski venac Svetlana Radulovic kaže da roditeljima koji nisu vakcinisali svoju decu šalju vanredne pozive.
"Ne možemo reci da je loš odziv za vakcinaciju. Cesto se dešava da roditelji odlažu vakcinaciju, cekaju da deca progovore, prohodaju. Obuhvat vakcinisane dece najbolji je kada napune dve godine", pojasnila je ona.
Vakcinalni kartoni dece, kako je rekla, proveravaju se i pri upisu u predškolsku ustanovu, ali i pri upisu u školu, te su i to motivi da se vakcinišu nezašticena deca.
Direktor Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut" Verica Jovanovic kaže da je jedan od najvecih problema odlaganje vakcinacije, jer prema kalendaru vakcinacije dete prvu dozu MMR vakcine treba da primi od 12 do 15 meseci, dok je revakcinacija pred polazak u školu.
Ona je apelovala na roditelje da vakcinišu decu, jer je to najbolja zaštita od malih boginja. Da bi se postigao dobar kolektivni imunitet, podseca, neophodno je da 95 odsto dece bude vakcinisano.
"U prva dva meseca ove godine vakcinisano je 35.000 dece što je duplo više nego u istom periodu prošle godine. To je zadovoljavajuci obuhvat ako znamo da godišnje treba da se vakciniše oko 67.000 mališana. Ovakvim tempom treba da nastavimo", naglasila je ona.
MMR: Pitanja, odgovori... i pitanja bez odgovora
Do pada broja vakcinisane dece došlo je poslednjih deset godina i to nije problem koji se javio samo u Srbiji vec u celom svetu zbog jakog antivakcinalnog lobija koji MMR vakcinu povezuju sa autizmom.
Doktorka Radulovic kaže da 35 godina radi u Domu zdravlja Savski venac i da nijedno dete koje je primilo MMR vakcinu nije autisticno.
Lekari podsecaju da je naucno dokazano da MMR vakcina nema veze sa autizmom, da je u Japanu zbog dobrog kolektivnog imuniteta napravljena pauza od sedam godina da nije radena vakcinacija dece MMR vakcinom i da je u tom periodu povecan broj mališana sa autizmom.
Najlošiji obuhvat vaklcinacijom je u velikim gradovima i na jugu Srbije, te je zbog toga i najviše obolelih i umrlih baš iz tih podrucja. U Vojvodini, gde je odaziv na imunizaciju dobar, najmanje je obolelih i najmanje umrlih.
Poslednja epidemija malih boginja u Srbiji bila je 1994. godina, a nakon toga bilo je samo sporadicnih slucajeva i to kod pacijenata koji su došli u Srbiju iz inostranstva.