Na transplantaciju bubrega trenutno u Srbiji čeka 750 pacijenata, srca 39, jetre 40 pacijenata. Za mnoge od njih poziv izbolnice da se pojavio organ stigne prekasno, jer Srbija nema dovoljno donora.
U našoj zemlji trenutno ima cetiri do šest donora na milion stanovnika što nas svrstava na evropsko zacelje po broju transplantacija, dok, recimo, Hrvatska ima više od 40 donora na milion stanovnika.
Nacrt zakona o presadivanju organa koji je ušao u skupštinsku proceduru, mnogi pacijenti koji cekaju organ vide kao šansu za novi život, jer se ocekuje veci broj donora.
Zakon predvida uvodenje pretpostavljene saglasnosti, po kojoj su svi gradani Srbije potencijalni donori, ukoliko to izricito ne odbiju i ukoliko se porodica drugacije ne izjasni.
Anketa
Da li se slažete sa pretpostavljenim donorstvom organa?
-
Da, to je najbolje i najjednostavnije rešenje
50.66% (690)
-
Ne, ako to uvedu izjasniću se da ne žeilm da budem potencijalni donor organa
49.34% (672)
Porodica i dalje daje poslednju rec da li ce premiinula osoba biti donor organa ili ne.
Procitajte: Doniranje organa - niko vas zbog toga nece ubiti
Sve kriticare zakona, pacijenti koji su transplantirani ali i oni koji cekaju na transplantaciju, pitaju da li bi oni primili organ kada bi im to bio jedini lek i sugerišu da odu na klinike gde leže pacijenti koji cekaju organ.
Mladen Todic na jetru je cekao dve i po godine i to što danas uživa u odrastanju svoje cetvorogodišnje cerkice neizmerno je zahvalan porodici donatora.
Kaže da su to bile najteže godine u njegovom životu, da su bila pomešana osecanja, da je strahovao za svoj život, ali i za svoje najvoljenije.
"Zahvaljujuci saglasnosti te humane porodice, ja sam danas sa svojom cerkicom i suprugom", kaže Todic za Tanjug.
On je osnovao i Udruzenje transplantiranih pacijenata i onih koji cekaju na ovu intervenciju "Zajedno za novi život", a svi oni danas su ispred Skupštine Srbije dali punu podršku zakonu o transplantaciji.
A da se svako od nas može naci u situaciji da mu je organ potreban potvrduje prica tridesetogodišnjeg Miloša koji nije osecao nikakve tegobe, vec je na nagovor supruge, posle bezazlene povrede, uradio krvnu sliku i vec naredni dan našao se u bolnici.
Usledila je mucna dijjaliza, tri puta nedeljno po cetiri i po sata i poziv na transplantaciju organa bio je sasnsa za novi život. Miloš sa suprugom danas ceka trece dete.
Njegova majka kaže da je bez razmišljanja sinu htela da da bubreg, ali da je novi udarac došao kada su lekari utvrdili da nije podudarna osoba.
"Tada mi se ceo svet srušio. Molila sam lekara da nade neko dete u Tiršovoj koje je podudarno i da tom detetu dam organ kada ne mogu da pomognem svom sinu", prica kiroz suze majka.
Dodaje da samo porodica koja ima takvog pacijenta, pacijenta kome je svaki dan nova neizvesnost može da razume znacaj transplantacije.
Milka Bubac i Darko Mitrovic koji na presadivanje bubrega cekaju pet, odnosno osam godina nadaju se da ce i za njih uskoro da se pojavi organ, da mogu nesmetano, bez ogranicenja, da nastave život.
Direktorka Klinike za nefrologiju KCS prof. dr Marina Savin, kaže da je transplantacija jedini lek za pacijente kod kojih dode do otkazivnja bubrega, srca, jetre i drugih organa.
"Takav organ se dobija sa moždano umrle osobe za koju više nemamo nikakvih medicinskih mogucnosti da je vratimo u život, a postoji jedan kratak vremenski period kada vitalni organi mogu da se uzmu i nastave svoju funkciju u drugoj osobi", pojašnjava dr Savin za Tanjug.
Ona je dodala da unapred ne može da se odredi kada ce organ stici, ali da klinike i pacijenti mogu da budu pripremljeni da u bilo kom momentu, kada se ukaže mogucnost, prime organ.
Nada se da ce novi zakon biti usvojen i pojašnjava da i kod pretpostavljne saglasnosti porodica ostaje deo transplatacije, "bez saglasnosti porodice i razgovora sa porodicom, transplatacije nema".
Podseca da uz savremenu imunosupresivnu terapiju, transplantirani pacijenti mogu da se vrate normalnom nacinu života i da prakticno odbacivanja organa više nema.
Osim odraslih na transplantaciju organa sve cešce cekaju i deca. Samo u Institutu za majku i dete godišnje se kod 10 do 15 pacijenata uspostavi dijagnoza hronicnog oštecenja bubrega i toj deci je potreban novi organ.
Nacelnik Odeljenja nefrologije u Institutu Nataša Stajic kaže da su rezultati mnogo bolji ukoliko se transplantacija obavi što pre.
Ona podseca da kod dece koja imaju hronicno oštecenje bubrega, ali i drugih organa, mogu da se jave ozbiljne posledice u razvoju i intelektualnom sazrevanju, kao i druge komplikacije koje nisu karakteristicne za odrasle.
Od pocetka godine u Srbiji je bilo 17 donora i zahvaljujuci njima spasena su 44 života. Obavljeno je 26 transplantacija bubrega, 11 jetri i sedam srca.