Smrtonosni virus HIV počeo je da se širi na prelasku iz 19. u 20. vek u podsaharskoj Africi u vreme nastajanja modernih gradova u tom regionu, rekli su američki naučnici.
Smrtonosni virus HIV počeo je da se širi na prelasku iz 19. u 20. vek u podsaharskoj Africi u vreme nastajanja modernih gradova u tom regionu, rekli su američki naučnici.
U članku objavljenom u časopisu "Nejčer" (Nature) ukazuje se da je virus nastao pre više decenija, a naučnici smatraju da je razvoj gradova koji sa sobom nosi i visokorizično ponašanje, mogao da doprinese širenju tog smrtonosnog virusa.
Ranije procene su bile da je virus nastao 1930. godine, ali Majkl Vorobej sa Univerziteta Arizona smatra da je prenošenje virusa HIV počelo izmedju 1884. i 1924. godine.
Istraživanje je zasnovano na uzorku 48 godina starog gena jedne žene iz Kinšase. Reč je o jednom od najstarijih uzoraka gena HIV-1 grupe M, odgovornog za širenje side. Najstariji uzorak je iz 1959. godine i reč je o uzorku krvi jednog muškarca, takodje, iz Kinšase.
"Kad imate dva uzorka, onda možete da ih poredite. Kad jednom to uradite, možete videti da su oni veoma različiti. To znači da je virus tamo postojao dug vremenski period", rekao je Vorobej.
Upoređujući ta dva uzorka sa ostalim uzorcima HIV-1, naučnici su napravili porodična stabla za tu vrstu virusa. Na osnovu toga, mogli su da utvrde vreme nastanka side, a prema njihovim procenama, to je bilo "oko 1908. godine plus-minus 20 godina".
Istraživanja izvršena na šimpanzama pokazala su da je virus počeo sa tih životinja da se širi na ljude u jugoistočnom delu Kameruna. Vorobej misli da se bolest širila polako medju lokalnim stanovništvom sve dok jedan od zaraženih nije otputovao u Kinšasu gde je imao priliku da virus prenese dalje.
Više hiljada ljudi je 1960-ih godina, prema tom naučniku, moglo da bude zaraženo virusom HIV, a od 1981. godine ostatak sveta počinje da raspoznaje pandemiju. Virusom HIV trenutno je zaraženo 33 miliona ljudi u svetu, a od side je do sada umrlo 25 miliona.
Vorobej, medjutim, u ovom istraživanju vidi nadu. "HIV je jedan od patogena koji su na ivici nestanka", kaže on. Da nije prenesen u grad, on možda ne bi preživeo prenošenje na čoveka.
"To znači da postoje stvari koje bismo mogli da sada uradimo kako ne bi postojala šansa za dalje širenje", kaže Vorobej.
(Beta)
U članku objavljenom u časopisu "Nejčer" (Nature) ukazuje se da je virus nastao pre više decenija, a naučnici smatraju da je razvoj gradova koji sa sobom nosi i visokorizično ponašanje, mogao da doprinese širenju tog smrtonosnog virusa.
Ranije procene su bile da je virus nastao 1930. godine, ali Majkl Vorobej sa Univerziteta Arizona smatra da je prenošenje virusa HIV počelo izmedju 1884. i 1924. godine.
Istraživanje je zasnovano na uzorku 48 godina starog gena jedne žene iz Kinšase. Reč je o jednom od najstarijih uzoraka gena HIV-1 grupe M, odgovornog za širenje side. Najstariji uzorak je iz 1959. godine i reč je o uzorku krvi jednog muškarca, takodje, iz Kinšase.
"Kad imate dva uzorka, onda možete da ih poredite. Kad jednom to uradite, možete videti da su oni veoma različiti. To znači da je virus tamo postojao dug vremenski period", rekao je Vorobej.
Upoređujući ta dva uzorka sa ostalim uzorcima HIV-1, naučnici su napravili porodična stabla za tu vrstu virusa. Na osnovu toga, mogli su da utvrde vreme nastanka side, a prema njihovim procenama, to je bilo "oko 1908. godine plus-minus 20 godina".
Istraživanja izvršena na šimpanzama pokazala su da je virus počeo sa tih životinja da se širi na ljude u jugoistočnom delu Kameruna. Vorobej misli da se bolest širila polako medju lokalnim stanovništvom sve dok jedan od zaraženih nije otputovao u Kinšasu gde je imao priliku da virus prenese dalje.
Više hiljada ljudi je 1960-ih godina, prema tom naučniku, moglo da bude zaraženo virusom HIV, a od 1981. godine ostatak sveta počinje da raspoznaje pandemiju. Virusom HIV trenutno je zaraženo 33 miliona ljudi u svetu, a od side je do sada umrlo 25 miliona.
Vorobej, medjutim, u ovom istraživanju vidi nadu. "HIV je jedan od patogena koji su na ivici nestanka", kaže on. Da nije prenesen u grad, on možda ne bi preživeo prenošenje na čoveka.
"To znači da postoje stvari koje bismo mogli da sada uradimo kako ne bi postojala šansa za dalje širenje", kaže Vorobej.
(Beta)