A nažalost, sve je više ljudi koji to rade...
Dugo sedenje nazvano je "novim pušenjem" zbog ogromnog rizika po zdravlje, a posebno kod ljudi kojima posao zahteva da sede i po nekoliko sati.
U prethodnih petnaestak godina, sedenje je povezano sa kancerom, srcanim bolestima i depresijom.
U prilog cinjenici da je situacija u svetu, ali i u Srbiji, prilicno alarmantna, govori i cinjenica da je Centar za zdravlje, vežbanje i sportske nauke nedavno predstavio "Vodic za zdrave životne navike: ishrana i fizicka aktivnost".
Alarmantno: Gradani Srbije sede i goje se
Da li je sedenje zaista toliko opasno? Evo šta kažu naucni dokazi.
U jednoj studiji analizirano je ne samo koliko ukupno vreme provedeno sedeci utice na rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, vec i koliko razlicite vrste sedenje uticu na to. Drugim recima, naucnici su istraživali ima li razlike kada sedite kod kuce i gledate televiziju, kada sedite na poslu ili sedite kod kuce, ali ne gledate TV.
Analizirano je 4.811 odraslih ljudi koji su u proseku stari oko 44 godine, nemaju dijabetes, probleme sa srcem ili cirkulacijom. U narednih 13 godina, kod 402 ljudi razvio se dijabetes.
Kada su uzeli u obzir gojaznost, fizicku aktivnost i druge faktore koji doprinose razvoju dijabetesa tipa 2, ni ukupno vreme sedenja, sedenje na poslu ili sedenje kod kuce bez gledanja TV-a nisu doprineli razvoju ove bolesti.
Pronadena je samo slaba veza izmedu sedenja i gledanja televizije i povecanog rizika obolevanja od dijabetesa.
Ali, kod ljudi koji nisu fizicki aktivni je druga prica. Dve studije su pokazale da ukupno vreme provedeno sedeci itekako povecava rizik obolevanja od dijabetesa, i to ne samo kod ljudi koji su fizicki neaktivni i uz to još i gojazni.
Naucnici kažu da najmanje dva faktora odreduju da li je sedenje faktor rizika - vrsta i kontekst sedenja.
Na primer, sedenje na poslu nije mnogo povezano sa dugorocnim rizicima po zdravlje, ali je sasvim druga prica kada je rec o sedenju ispred TV-a, što je tip i kontekst sedenja koji ima jak uticaj na dugorocne rizike po zdravlje, ukljucujuci i povecan rizik od dijabetesa tipa 2, srcanih bolesti i rane smrti.
Naucnici smatraju da je možda razlog za to što su ovi ljudi cešce lošijeg socioekonomskog statusa, nezaposleni, lošijeg mentalnog zdravlja, nezdravije se hrane...
Fizicka aktivnost i sedenje
Važan aspekt ove studije je bilo i to da li su ucesnici fizicki aktivni, a oni proseku hodaju oko 43 minuta dnevno i imaju oko dva sata drugih fizickih aktivnosti dnevno.
Velika studija koja je sakupila podatke više od milion ucesnka, utvrdila je da 60 do 75 minuta fizicke aktivnosti dnevno eliminiše štetu koju nanosi sedenje. Jedno od mogucih objašnjenja je da fizicka aktivnost ucesnike štiti od dijabetesa i tako im cuva zdravlje.
Zato strucnjaci isticu da je veoma važno da ljud koji, iz bilo kojeg razloga, sede po više sati dnevno, nadu nacin da u svoju svakodnevicu dodaju malo fizicke aktivnosti. Krecite se što više!