Slatkiši imaju ne tako slatke posledice na zdravlje.
Svi ponekad znamo da navalimo na slatkiše, ali mnogi ne znaju kako šecer utice na naše telo.
Mozak pati
Fruktoza - šecer koji se nalazi u vocu je komponenta, uz glukozu, visokofruktozni kukuruzni sirup i šecer - aktivira deo mozga odgovoran za nagrade, objašnjava pedijatar endokrinolog Robert Lastig.
Ali, vremenom, ishrana bogata fruktozom, a posebno visokofruktoznim kukuruznim sirupom, otežava ucenje i pamcenje, pokazala su istraživanja sprovedena na životinjama.
Da bi vaš mozak ostao u najboljem mogucem stanju, izbegavajte slatkiše i birajte one zdravije.
Želite još
Time što aktivira centar za nagrade i apetit, šecer može da utice na osecaj gladi, pokazuje istraživanje. Drugim recima, sve su šanse da taj jedan kolac nece zadovoljiti vašu želju za slatkišima, vec cete želeti još.
Koža brže stari
Previše šecera umanjuje proizvodnju kolagena, proteina koji cini da koža izgleda mlado. Ishrana bogata šecerom zato rezultira smanjenom elasticnošcu kože i ranom pojavom bora.
Umesto slatkiša, uživajte u vocu. Strucnjaci kažu da je OK pojesti dve do cetiri porcije prirodnog šecera svakog dana.
Višak šecera se pretvara u masti
Zastanite pre nego što dodajte šecer u svoju šoljicu kafe. Jetra ima odreden kapacitet da obradi šecer i iskoristi ga kao energiju, ali, kljucno je to da je kapacitet odreden. Drugim recima, sav šecer koji jetra ne uspe da obradi pretvara se u mast, povecavajuci rizik od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Celije placaju visoku cenu
Šecer ubrzava proces oksidacije u celijama, upozorava dr Lastig. Rezultat? Proteini, tkiva i organi postaju ošteceni, cime se povecava rizik od raznih bolesti, ukljucujuci bolesti jetre, otkazivanje bubrega, katarakte...
Postajete "navuceni"
Konzumiranje šecera dovodi do oslobadanja dopamina, neurotransmitera koji nas tera da želimo još.
"Kada receptori dopamina neuroni postanu previše stimulisani, broj receptora se smanjuje, tako da ce vam vremenom trebati veca kolicina dopamina za isti osecaj", objašnjava dr Lastig.
Drugim recima, vremenom ce vam trebati sve više slatkiše da zadovoljite svoju želju za slatkim...
Prejedanje zbog stresa opet dovodi do stresa
Slatkiši mogu privremeno da snize nivo hormona stresa, kortizola, pokazalo je istraživanje. Ali, preterana konzumacija slatkiša vremenom povecava rizik od insulinske rezistencije, koja predstavlja stres za telo.
Umesto da navalite na slatkiše kada ste pod stresom, doktor kaže da je vežbanje najbolji lek za stres.
"Cini da se osecate dobro i smanjuje nivo kortizola".
Energija naglo raste, pa naglo pada
Rafinisani ugljeni hidrati, poput onih koji se nalaze u hlebu i pasti, brzo podižu nivo glukoze u krvotoku, dajuci vam energiju, ali samo kratkotrajno. Jer, energija jednako brzo i pada, zbog cega se osecate umorno.
Da biste to sprecili, izmedu obroka jedite grickalice bogate proteinima, poput jogurta sa vocem ili sveže povrce i humus. To ce pomoci da nivo šecera u krvi bude stabilan i da duže budete siti, te su manje šanse da navalite na slatkiše.