Baš kao i srcu, plućima, mišićima i našem mozgu je potrebno vežbanje. Evo šta da radite da biste bili bistrog uma i u poznim godinama.
Verovali ili ne, mozak se smanjuje sa godinama. Na ovaj prirodan proces uticu i neke loše životne navike, kao što su alkohol, pušenje i nespavanje.
Iako cini samo dva odsto naše telesne težine, mozak dnevno obraduje oko 100.000 reci. On upravlja i kontroliše sve što radimo. Šta se sa njim dešava posle 60. godine?
"Proces starenja se svakako dešava u citavom organizmu, pa i u našem mozgu. Smanjuje se tecnost, kapaciteti gradivnih materija, pre svega proteina, smanjuju se metabolicki procesi, preovladuje katabolizam. I tako se smanjuje i ukupna zapremina mozga", rekao je za RTS prof. dr Ranko Raicevic, predsednik Društva neurologa Srbije.
Studije pokazuju da na volumen mozga utice i fizicka aktivnost. Baš kao i srcu, plucima, mišicima i našem mozgu je potrebno vežbanje.
"Studije su pokazale da ako se neko bavi fizickom aktivnošcu, sat vremena fizicke aktivnosti ce za 0,2 odsto da poveca volumen mozga", istakla je prof. dr Sanja Mazic, lekar sportske medicine, sa Medicinskog fakulteta u Beogradu.
"Mozak ima 11 milijardi neurona i interneurona. Volumen je definisan rodenjem i onda dolazi do znacajnog povecanja volumena i dolazi do obrta. Najveci broj neurona su motoneuroni, nervne celije koje su zadužene za pokrete, pa je fizicka aktivnost ta koja pokrece tu arhitektoniku", napominje dr Raicevic.
Fizicka aktivnost prepisuje se i kao prevencija i kao terapija
"Za stare ljude fizicka aktivnost ima puno pozitivnih efeketa, prevashodno na zdravlje kardiovaskularnog sistema, a znamo da se krvni sudovi od naše 11 godine menjaju i da je to fiziološki proces. Ona omogucava i lakše disanje, kontrolu šecera u krvi koja je opet nešto što se sa starenjem, fiziološki normalno javlja", rekla je dr Sonja Mazic.
Kako onda da "treniramo" mozak?
"Pokazalo se da trening mozga utice i na proces kognicije i zapreminu, tako da je vežbanje nacin da ti neuroni rade stalno, da te veze funkcionišu i tada se podržava ta arhitektonika i zapremina", zakljucoi je prof. dr Ranko Raicevic.
Kombinacija umerene fizicke aktivnosti pet do 10.000 koraka dnevno i citanje knjiga je savet koji utice i na arhitektoniku mozka i funkcionalnih veza.