U toku su istraživanja čiji je cilj da utvrde da li bi bakterije mlečne kiseline sadržane u jogurtu mogle da budu osnova budućeg leka za sidu.
U toku su istraživanja čiji je cilj da utvrde da li bi bakterije mlečne kiseline sadržane u jogurtu, inače vredna medicinska sirovina, mogle da budu osnova budućeg leka za sidu.
Profesor Bagarat Ramratnam i njegove kolege s medinskog fakulteta na Roud Ajlendu, u SAD, tako su genetski izmenili ove bakterije da one mogu da funkcionišu kao mini fabrike za proizvodnju cianovirina - belančevine koja može da spreči zarazu virusom AIDS.
"Taj protein povezuje se s virusom i sprečava da virus prodre u ćelije i inficira ih. Ideja je vrlo jednostavna: bakterije mlečne kiseline proizvode cinovirin i tako sprečavaju da virusi AIDS prodru u sluznicu vagine - što je i najčešći način prenosa zaraze", kaže Ramratnam.
To bi značilo da je to neka vrsta pasivne vakcinacije koja bolje funkcioniše od samog cinovirina.
"Proizvodnja proteina veoma je skupa. Osim toga, te proteine je nemoguće jednostavno progutati jer se oni mogu razgraditi u želudačnoj kiselini", objašnjava Ramratnam za časopis Epidemiolodži.
S bakterijama mlečne kiseline tih problema nema. One proizvode protein "besplatno" i u samom ljudskom telu. To znači da su, verovatno, stabilnije. Te dobre i korisne bakterije neće, svakako, biti korišćene u obliku jogurta za doručak nego će se, po svemu sudeći, aplicirati jednom nedeljno u obliku vaginalne kreme.
Moguće je da će moći da budu korišćene i u obliku tableta.
Planirani su eksperimenti na majmunima koji bi trebalo da traju najmanje dve godine, pre nego što počne i razmišljanje o ogledima s ljudima ili o borbi protiv drugih bolesti.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)
Profesor Bagarat Ramratnam i njegove kolege s medinskog fakulteta na Roud Ajlendu, u SAD, tako su genetski izmenili ove bakterije da one mogu da funkcionišu kao mini fabrike za proizvodnju cianovirina - belančevine koja može da spreči zarazu virusom AIDS.
"Taj protein povezuje se s virusom i sprečava da virus prodre u ćelije i inficira ih. Ideja je vrlo jednostavna: bakterije mlečne kiseline proizvode cinovirin i tako sprečavaju da virusi AIDS prodru u sluznicu vagine - što je i najčešći način prenosa zaraze", kaže Ramratnam.
To bi značilo da je to neka vrsta pasivne vakcinacije koja bolje funkcioniše od samog cinovirina.
"Proizvodnja proteina veoma je skupa. Osim toga, te proteine je nemoguće jednostavno progutati jer se oni mogu razgraditi u želudačnoj kiselini", objašnjava Ramratnam za časopis Epidemiolodži.
S bakterijama mlečne kiseline tih problema nema. One proizvode protein "besplatno" i u samom ljudskom telu. To znači da su, verovatno, stabilnije. Te dobre i korisne bakterije neće, svakako, biti korišćene u obliku jogurta za doručak nego će se, po svemu sudeći, aplicirati jednom nedeljno u obliku vaginalne kreme.
Moguće je da će moći da budu korišćene i u obliku tableta.
Planirani su eksperimenti na majmunima koji bi trebalo da traju najmanje dve godine, pre nego što počne i razmišljanje o ogledima s ljudima ili o borbi protiv drugih bolesti.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)