D li je na plastičnoj ambalaži, na primer soka koji pijete, utisnut trogao u kome je broj 7? To je simbol za hemikaliju Bisfenol-A (BPA) koja može biti veoma opasna za ljudski organizam.
Već duže vreme u stručnim krugovima se vode rasprave o tome da li je hemikalija Bisfenol-A (BPA), koju sadrže mnogi plastični proizvodi, opasna ili ne. U međuvremenu, proverite da li je na plastičnoj ambalaži, na primer vašeg soka, utisnut trogao u kome je broj 7?
"Bisfenol-A se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo u svakodnevnom životu - ima ga u kompakt diskovima, zatim u unutrašnjoj strani konzerve, a ima ga i u plastičnim flašama i čašama", kaže za "Dojče vele" Andreas Gis iz Agencije za zaštitu okoline u Berlinu.
Testovi na životinjama pokazuju da Bisfenol-A deluje kao hormon estrogen. Ako se recimo ženkama puževa da izuzetno mala količina te hemikalije, rezultat je - hiperprodukcija jaja. Kod mužjaka su konstatovani zakržljan penis i neplodnost. Majmunima je posle tretmana Bisfenolom-A oštećen mozak.
Ali, šta se događa sa ljudima?
"Strah je razumljiv, ako se ima u vidu da ta hemikalija, jednom prerađena, polako napušta plastiku u kojoj se nalazi i potom preko lanca ishrane ili prašine u kući, dospeva u ljudski organizam. Pogotovu je opasno grejati plastiku u kojoj se nalazi Bisfenol-A, jer tada se oslobađa čak 55 puta veća doza te opasne hemikalije", objašnjava Gis.
Plastični materijali koji su napravljeni od Bisfenola A-su laki, transparentni i pogodni za preradu - to su osobine koje su veoma tražene i koje je teško nadomestiti nekom drugom plastikom. Svake godine proizvode se za osam odsto više plastike od Bisfenola-A.
Količinu pronađenog Bisfenola-A u uzorku urina stavili su kontekst bolesti od kojih osoba boluje. Rezultati su bili zastrašujući.
Konstatovano je da osobe sa najvećom količinom Bisfenola-A u urinu imaju duplo češće dijabetes ili srčane bolesti. Osim toga, dokazano je da su kod tih osoba oštećeni enzimi jetre.
Evropska institucija za bezbednost namirnica (EFSA), ustanovila je granicu od maksimalno 50 mikrograma po kilogramu dnevno. Bisfenol-A se kratko zadržava u telu, pre nego što ga napusti preko urina. Zbog toga je bezopasan, kažu oni.
Međutim, kako se za to vreme ponaša u organizmu, do sada nije istraženo. Naučnici zbog toga savetuju da se Bisfenol-A ne koristi za proizvode s kojim čovek stalno dolazi u kontakt.
Međutim, ni flaše od stakla nisu potpuno 'čiste' od Bisfenola-A. Ta hemikalija se, naime, nalazi u zatvaraču. Jozef Kerle sa Berlinske klinike "Šarite" je specijalista za hormone. Evo šta on kaže o opasnosti od Bisfenola-A za čoveka:
"Smatram da je to problematična supstanca zbog toga što utiče naš hormonalni sistem. Bisfenol-A utiče na centralne molekule, dakle na rast ćelije i time na razvoj životinje i čoveka".
Nije prvi put da se nešto što već godinama koristimo, ispostavi kao štetno po zdravlje. Zašto se to unapred ne istraži bolje i detaljnije? Da li se radi o nedostatku metoda?
"Da, s jedne strane da. Mi smo tek poslednjih godina u stanju da ispitamo uticaj na hormonalni sistem. S druge strane, u opticaj ulazi sve više novih supstanci - sredstva za zaštitu od ultra-violetnog zračenja ili sredstva protiv truljenja... Ta sredstva oslobađaju supstance za koje znamo da utiču na ćelije, remete hormonalni system ili čak izazivaju poremećaje u ponašanju kod životinja a verovatno i kod čoveka."
Da pomenemo i sredstva kojima se farbaju i lakiraju brodovi. Te supstance dospevaju preko vode do riba, a preko njih do čoveka…
(MONDO)
"Bisfenol-A se nalazi u mnogim stvarima koje koristimo u svakodnevnom životu - ima ga u kompakt diskovima, zatim u unutrašnjoj strani konzerve, a ima ga i u plastičnim flašama i čašama", kaže za "Dojče vele" Andreas Gis iz Agencije za zaštitu okoline u Berlinu.
Testovi na životinjama pokazuju da Bisfenol-A deluje kao hormon estrogen. Ako se recimo ženkama puževa da izuzetno mala količina te hemikalije, rezultat je - hiperprodukcija jaja. Kod mužjaka su konstatovani zakržljan penis i neplodnost. Majmunima je posle tretmana Bisfenolom-A oštećen mozak.
Ali, šta se događa sa ljudima?
"Strah je razumljiv, ako se ima u vidu da ta hemikalija, jednom prerađena, polako napušta plastiku u kojoj se nalazi i potom preko lanca ishrane ili prašine u kući, dospeva u ljudski organizam. Pogotovu je opasno grejati plastiku u kojoj se nalazi Bisfenol-A, jer tada se oslobađa čak 55 puta veća doza te opasne hemikalije", objašnjava Gis.
Plastični materijali koji su napravljeni od Bisfenola A-su laki, transparentni i pogodni za preradu - to su osobine koje su veoma tražene i koje je teško nadomestiti nekom drugom plastikom. Svake godine proizvode se za osam odsto više plastike od Bisfenola-A.
Maksimum - 50 mikrograma po kilogramu dnevno
Britanski naučnici u Eksteru pronašli su velike količine te hemikalije kod 90 odsto stanovništva. Tamara Gelovej i Dejvid Melcer prvi su istražili uticaj Bisfenola-A na čoveka. Za eksperiment su koristili uzorke urina od 1.500 Amerikanaca.Količinu pronađenog Bisfenola-A u uzorku urina stavili su kontekst bolesti od kojih osoba boluje. Rezultati su bili zastrašujući.
Konstatovano je da osobe sa najvećom količinom Bisfenola-A u urinu imaju duplo češće dijabetes ili srčane bolesti. Osim toga, dokazano je da su kod tih osoba oštećeni enzimi jetre.
Evropska institucija za bezbednost namirnica (EFSA), ustanovila je granicu od maksimalno 50 mikrograma po kilogramu dnevno. Bisfenol-A se kratko zadržava u telu, pre nego što ga napusti preko urina. Zbog toga je bezopasan, kažu oni.
Međutim, kako se za to vreme ponaša u organizmu, do sada nije istraženo. Naučnici zbog toga savetuju da se Bisfenol-A ne koristi za proizvode s kojim čovek stalno dolazi u kontakt.
Kako da izbegnete kontakt sa Bisfenolom-A
Obratite pažnju na oznake na proizvodima. Osim toga, umesto plastičnih koristite flaše od stakla. Plastični proizvodi koji sadrže BPA, skraćenica za Bisfenol-A, obično imaju na dnu, u trouglu, utisnut broj sedam.Međutim, ni flaše od stakla nisu potpuno 'čiste' od Bisfenola-A. Ta hemikalija se, naime, nalazi u zatvaraču. Jozef Kerle sa Berlinske klinike "Šarite" je specijalista za hormone. Evo šta on kaže o opasnosti od Bisfenola-A za čoveka:
"Smatram da je to problematična supstanca zbog toga što utiče naš hormonalni sistem. Bisfenol-A utiče na centralne molekule, dakle na rast ćelije i time na razvoj životinje i čoveka".
Nije prvi put da se nešto što već godinama koristimo, ispostavi kao štetno po zdravlje. Zašto se to unapred ne istraži bolje i detaljnije? Da li se radi o nedostatku metoda?
"Da, s jedne strane da. Mi smo tek poslednjih godina u stanju da ispitamo uticaj na hormonalni sistem. S druge strane, u opticaj ulazi sve više novih supstanci - sredstva za zaštitu od ultra-violetnog zračenja ili sredstva protiv truljenja... Ta sredstva oslobađaju supstance za koje znamo da utiču na ćelije, remete hormonalni system ili čak izazivaju poremećaje u ponašanju kod životinja a verovatno i kod čoveka."
Da pomenemo i sredstva kojima se farbaju i lakiraju brodovi. Te supstance dospevaju preko vode do riba, a preko njih do čoveka…
(MONDO)