Osobe vakcinisane protiv sezonskog gripa su izložene većoj opasnosti da se zaraze virusom svinjskog gripa A (H1N1), konstatovala je grupa kanadskih istraživača.
Da bi se proverilo eventualno postojanje veze između sezonske vakcine i zaraze virusom H1N1 pokrenuta su četiri istraživanja u kanadskim pokrajinama (provincijama) Britanskoj Kolumbiji, Alberti, Ontariju i Kvebeku. U njima je učestvovalo 2.700 ljudi, među kojima su neki bili zaraženi tim virusom a neki nisu.
Prvo istraživanje, zasnovano na postojećem sistemu kontrole gripa, pokazalo je da sezonska vakcina dobro štiti stanovništvo od sezonskog gripa, ali da povećava opasnost od zaraze virusom H1N1 za 68 odsto. Tri druga istraživanja dala su slične rezultate.
Naučnici, međutim, ističu da je prerano donositi konačne zaključke i da je Svetska zdravstvena organizacija preporučila da virus H1N1 bude pridodat vakcini koja se sprema za sledeću sezonu gripa, što bi trebalo da otkloni svaku opasnost eventualno vezanu za vakcine iz 2009. godine koje ne sadrže taj sastojak.
Od marta bez registrovanih slučajeva novog gripa
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut" broj obolelih od novog gripa i dalje stagnira, pošto je 5. marta registrovan poslednji slučaj obolevanja, a referentna laboratorija Instituta Torlak, zaključno sa 5. aprilom, potvrdila je ukupno 705 slučajeva obolevanja od te vrste gripa.
Ukupno su registrovana 83 preminula od ove vrste gripa, a poslednji smrtni ishod zabeležen je 12. februara.
Na bolničkom lečenju nalazi se devet osoba sa oboljenjima sličnim gripu, od kojih je jedna na respiratoru.
Na osnovu tri plana raspodele koje je Institut za javno zdravlje Srbije dostavio Institutu Torlak, izvršena je distribucija 460.380 doza vakcine protiv pandemijskog gripa, a kampanja vanredne imunizacije sprovođena je od 17. decembra 2009. do 31. marta ove godine na 1.127 vakcinalnih punktova.
Od 17. decembra 2009. do 28. marta ove godine vakcinisane su 149.822 osoba.
Najveći udeo među vakcinisanim (59,6 odsto) čine osobe sa hroničnim oboljenjima, među kojima je najviše osoba sa hroničnim kardiovaskularnim bolestima, metaboličkim poremećajima (dijabetes i gojaznost) i hroničnim plućnim bolestima.
Učešće zdravih osoba među vakcinisanim u posmatranom periodu iznosi 31,2 odsto, zdravstvenih radnika 4,0 odsto, dok ostale kategorije (lica zaposlena u javnim službama, korisnici i zaposleni u ustanovama socijalne zaštite i trudnice) čine 5,2 odsto vakcinisanih, piše u saopštenju "Batuta".
(Tanjug)