Nemački naučnici uspeli su da izleče čoveka koji je bio zaražen HIV-om, zahvaljujući transplantaciji matičnih ćelija koje su sadržavale naslednu genetsku mutaciju koja ih je učinila prirodno otpornim na HIV.
Naučnici sa Medicinskog univerziteta Berlin lečili su pacijenta zaraženog HIV-om, koji je takođe bolovao i od akutne mijeloidne leukemije, raka imunološkog sistema.
Oni su potpuno uništili njegov imunitet velikim dozama hemoterapije i radijacije, nakon čega su mu transplantirali matične ćelije.
Nakon transplantacije, koja je izvršena u februaru 2007, pacijent je prestao da uzima lekove protiv HIV-a. Trinaest meseci kasnije, nakon povratka leukemije, prošao je drugi tretman, kao i transplantaciju matičnih ćelija istog donora.
Matične ćelije donora sadržavale su retku nasljednu genetsku mutaciju koja ih je učinila prirodno otpornim na HIV. Nakon tri i po godine bez lekova protiv HIV-a, pacijent nije pokazao znakove da boluje od leukemije, a nije bio zaražen ni HIV-om.
Njegov imunološki sistem je ponovo uspostavljen i on je potpuno zdrav, potvrdili su naučnici i zaključili da je lek za HIV uspešno delovao kod ovog pacijenta.
Međutim, naučnici koji se bave istraživanjem AIDS-a kažu da će ovo otkriće imati malu primenu u praksi.
"Lijek je verovatno otkriven, ali je cena toga previsoka. Da bi primio matične ćelije donora, imunitet pacijenta je morao biti potpuno uništen, te mu je nakon toga transplantovana koštana srž. Najveći broj pacijenata sa HIV-om nemaju drugih zdravstvenih problema, pogotovo ne leukemiju.
Tretman u kojem se uništava imunološki sistem je veoma opasan. Čak i ukoliko pacijent preživi transplantaciju, postoje komplikacije s kojima je život veoma otežan, jer u mnogim slučajevima transplantovane matične ćelije napadaju telo, a veliki broj transplantacija završi i smrću", rekao je direktor Univerziteta Alabama u Centru za AIDS u Birmingemu dr Mihael Sag.
Prema njegovim rečima, istraživanje je dokaz da je koncept shvatanja HIV-a ispravan, ne samo u teoriji nego i u praksi. Ukoliko se eliminišu sve ćelije u telu koje proizvode HIV i zamene neinficiranim ćelijama, onda govorimo o efikasnom leku.
Ali, novi tretman je jako skup i koštao bi stotine hiljada evra za svakog pacijenta.
"Tretman se neće primenjivati ukoliko pacijenti ne boluju od leukemije ili limfoma, te ukoliko im nije potrebna transplantacija koštane srži", dodao je Sag.
Dr Antoni Fauk sa Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti je novi tretman nazvao nepraktičnim, jer je, kako kaže, vrlo teško pronaći odgovarajućeg donora za ovakvu transplantaciju.
Genetska mutacija je veoma retka i moguće je pronaći kod jedan odsto stanovništva kavkaskog poriekla, dok je za crnačku populaciju ovaj postotak ravan nuli.
(Srna)