Povećanje grudi silikonskim implantatima odavno je preraslo pitanje estetike. U lekarskim krugovima stalno se proverava kako oni utiču na zdravlje žene.
Međutim, zabrinjava podatak da se sve veći broj mladih žena, koje nisu rađale i dojile, podvrgava ovoj vrsti hirurške intervencije. Nepoznato je, bar u medicinskim krugovima, kako se implantati ponašaju tokom trudnoće i dojenja.
Estetski hirurzi nas ubeđuju da se proteza stavlja ispod grudnog mišića i da ni na koji način ne utiče na funkciju žlezdanog tkiva dojke. U idealnom slučaju možda, ali u praksi se vidi pucanje proteze, stvaranje ožiljka i reagovanje tkiva oko implantata kao na strano telo.
Lekari sreću pažnju na to da silikonski implantati umnogome onemogućuju rano otkrivanje karcinoma dojke mamografijom. Silikoni, naime, otežavaju čitanje rendgenskog snimka, jer prave senke koje blokiraju mamografsku sliku. Što su veći implantati, veća je i senka na mamografskom snimku.
Nemogućnost praćenja dojki sa silikonima mamografijom predstavlja veliko ograničenje. Mamograf je najosetljivija metoda za dijagnostiku mikrokalcifikacija u tkivu dojke, koje su rani znak razvoja malignog procesa, a da tumor u dojci još nije formiran.
Kod žena sa silikonskim protezama praćenje se mora raditi primenom magnetne rezonance u kombinaciji s ultrazvukom dojki, što desetostruko poskupljuje pregled.
Nažalost, kasnije otkrivanje maligne promene znači i kasniji početak lečenja. Zato se ženama koje imaju silikonske imlantate savetuje da kontrolišu grudi kod iskusnog onkologa koji će znati koje metode praćenja treba primeniti.
Čak 30.000 Britanki koje su stavile silikone do juna 1993. prijavile su se za novčanu nadoknadu ukoliko u narednih 30 godina budu imale bilo kakav zdravstveni problem u vezi sa silikonskim implantatima, piše "Blic".
Nakon velikog broja tužbi, 60 američkih proizvodača silikonskih implantata izdvojilo je 2,73 milijarde funti za novčanu nadoknadu.
(MONDO)