Gligorijevićeva je ukazala da je cilj kampanje da se podigne svest o uticaju ovih štetnih masti i da se podstaknu proizvođači hrane da na pakovanjima proizvoda obeleže količinu ovih masti koja je sadržana u tom proizvodu.

Dokazano je da su trans masti jedan od glavnih "krivaca" za povećanje broja gojaznih i depresivnih ljudi u celom svetu.

"Trans masti su 'odgovorne' za povećavanje ukupnog holesterola u krvi, povećavaju LDL (loš holesterol), a smanjuju HDL (dobar holesterol), što rezultira aterosklerozom - povećanim rizikom od oboljenja srca i krvnih sudova - angina pektoris, infarkt, moždani udar...", kazala je dr Gligorijević.

S obzirom na kontroverzne informacije koje su dobijene u različitim medicinskim ispitivanjima, neke zemlje su odlučile da zakonski regulišu i kontrolišu sadržaj trans masti u namirnicama, pa je tako Danska 2003. godine postala prva zemlja u svetu koja je donela zakon o dozvoljenom sadržaju trans masti u proizvodima.

Tom zakonu podležu ulja, masti i emulzije koje ih sadrže kao kontinualnu fazu, a namenjene su ljudskoj ishrani, bilo da predstavljaju namirnicu ili komponentu u proizvodnji hrane.

Pored Danske, ovaj zakon je donet u Švajcarskoj, Kaliforniji i Njujorku.

(Tanjug)