Kompjuterskom analizom snimaka mozga, dobijenih uz pomoć magnetne rezonance, može se znatno poboljšati predviđanje težine i trajanja psihoza.
Ovaj metod analize stanja može pomoći lekarima da donesu što bolju odluku o lečenju obolelih, poručuje tim stručnjaka sa Instituta za psihijatriju londonskog Kingz koledža.
Psihoze su grupa oboljenja koja pogađaju čovekov um, menjajući način na koji misli, oseća i kako se ponaša. Ponekad su ta oboljenja praćena i halucinacijama, prenosi Rojters.
Najpoznatiji oblici psihoze su šizofrenija i bipolarni poremećaj. Simptomi psihoze, inače, mogu da se jave i kod Parkinsonove bolesti ili kod zloupotrebe alkohola ili konzumiranja droge.
Mnogi oboleli od psihoza se oporave, uz zadržavanje minimalnih simptoma, ali kod drugih ona je uporna i utiče na sposobnost pacijenta da normalno funkcioniše. Psihijatri zasad nemaju pouzdana merila procene da li će se psihotična epizoda ponavljati ili ne.
Tim Paole Dazan iz pomenutog instituta je, koristeći magnetnu rezonancu, snimio mozak 100 pacijenata kada su došli na kliniku tokom svoje prve psihotičke epizode. Snimljen je i mozak 91 osobe iz kontrolne grupe, u kojoj su bile zdrave osobe.
Oboleli su nakon toga praćeni šest godina i prema njihovim simptomima su razvrstani u tri grupe - onih koji pate od kontinuirane, od epizodne ili od psihoze koja je između tih definicija.
Snimci mozga pacijenata iz ove tri grupe, kao i onih iz kontrolne su nakon toga detaljno proučeni pa je na osnovu dobijenih podataka razvijen softver, pomoću kojeg je u sedam od deset slučajeva kompjuter mogao da "prepozna" težinu oboljenja.
Britanski tim naglašava da ima prostora da se preciznost kompjuterske prognoze dodatno popravi.
Budući da strukturalni snimak mozga, uz pomoć magnetne rezonance, zahteva samo deset minuta vremena, londonski stručnjaci predlažu da ova tehnika postane deo rutinskog kliničkog ispitivanja obolelih od psihoze.
(Tanjug)
Psihoze su grupa oboljenja koja pogađaju čovekov um, menjajući način na koji misli, oseća i kako se ponaša. Ponekad su ta oboljenja praćena i halucinacijama, prenosi Rojters.
Najpoznatiji oblici psihoze su šizofrenija i bipolarni poremećaj. Simptomi psihoze, inače, mogu da se jave i kod Parkinsonove bolesti ili kod zloupotrebe alkohola ili konzumiranja droge.
Mnogi oboleli od psihoza se oporave, uz zadržavanje minimalnih simptoma, ali kod drugih ona je uporna i utiče na sposobnost pacijenta da normalno funkcioniše. Psihijatri zasad nemaju pouzdana merila procene da li će se psihotična epizoda ponavljati ili ne.
Tim Paole Dazan iz pomenutog instituta je, koristeći magnetnu rezonancu, snimio mozak 100 pacijenata kada su došli na kliniku tokom svoje prve psihotičke epizode. Snimljen je i mozak 91 osobe iz kontrolne grupe, u kojoj su bile zdrave osobe.
Oboleli su nakon toga praćeni šest godina i prema njihovim simptomima su razvrstani u tri grupe - onih koji pate od kontinuirane, od epizodne ili od psihoze koja je između tih definicija.
Snimci mozga pacijenata iz ove tri grupe, kao i onih iz kontrolne su nakon toga detaljno proučeni pa je na osnovu dobijenih podataka razvijen softver, pomoću kojeg je u sedam od deset slučajeva kompjuter mogao da "prepozna" težinu oboljenja.
Britanski tim naglašava da ima prostora da se preciznost kompjuterske prognoze dodatno popravi.
Budući da strukturalni snimak mozga, uz pomoć magnetne rezonance, zahteva samo deset minuta vremena, londonski stručnjaci predlažu da ova tehnika postane deo rutinskog kliničkog ispitivanja obolelih od psihoze.
(Tanjug)