Obolele od ove vrste raka se posle hemoterapije često žale lekarima da "nešto s njima nije u redu", da su im misli "zamagljene", ali se te žalbe obično odbacuju i tumače kao posledica stresa.

Dosad se, naime, verovalo da protektivna membrana, tzv. "barijera krv-mozak", štiti mozak od toksina iz citostatika, međutim, stenfordska studija dovodi ovo gledište u pitanje.

Studiju je obavila Šeli Kesler na 25 obolelih od raka koje su prošle hemoterapiju, 19 obolelih koje su lečene hirurški i na druge načine, i 18 zdravih žena.

Od njih je traženo da sortiraju karte na način koji pokazuje sposbnost rešavanja problema, dok je rad njihovog mozga praćen uz pomoć funkcionalne magnetne rezonance (MRI). Od testiranih žena je takođe traženo da popune upitnike na osnovu kojih su procenjene njihove kognitivne sposobnosti.

Kao i u nekim prethodnim studijama na obolelima od raka, uočena je smanjena aktivnost u dve oblasti prefrontalnog korteksa, od kojih je jedna zadužena za radnu memoriju i kognitivnu kontrolu.

Utvrđena je, međutim, i znatno slabija aktivnost u delu prefrontalnog korteksa koji je zadužen za planiranje.
Žene koje su prošle hemoterapiju su pravile više grešaka u sortiranju karata, a trebalo im je i duže vremena za taj zadatak nego zdravim ženama ili onima takođe obolelim od raka ali koje nisu prošle hemoterapiju.

Keslerova ističe da ovakvi rezultati ukazuju na potrebu da se identifikuju žene čiji bi mozak pretrpeo najviše oštećenja od hemoterapije.

Osim toga, bilo bi potrebno da navedene sposobnosti žena budu testirane pre i posle hemoterapije da bi se tačno utvrdio uticaj tog načina lečenja na mozak.

(Tanjug)