"Većina istraživanja ukazuje da osobe koje češće jedu imaju manju kilažu, ali još uvek niko ne zna zašto", ističe vođa pomenute studije Džesika Bečmen.

Studijom je bilo obuhvaćeno oko 250 odraslih muškaraca i žena, koji su praćeni tokom godine dana. Jedan deo ispitanika je imao indeks telesne mase (BMI) između 25 i 47, što znači da su imali višak kilograma ili bili i formalno gojazni. Drugi deo ispitanika je imao BMI između 19 i 24,9, a polovina iz te grupe je nekad ranije oslabila najmanje 30 funti (13,6 kg) i održala novostečenu težinu više od pet godina.

U proseku su ispitanici iz grupe s normalnom težinom svakog dana imali tri obroka i nešto više od dve užine, dok su oni iz grupe s viškom kilograma u proseku imali tri obroka i nešto iznad jedne užine.

Najmanje kalorija tokom dana, prosečno oko 1.800, bilo je u ishrani osoba koje su prethodno oslabile i održavale tu težinu, dok su osobe oduvek normalne težine, konzumirale prosečno 1.900 kalorija, a one s viškom kilograma 2.000 kalorija dnevno.

Bečmenova ističe da češće užine možda povoljno deluju na težinu jer sprečavaju pojavu prevelike gladi, koja često vodi u prejedanje.

Osobe koje su svojevremeno oslabile i održavale tako stečenu normalnu težinu, su trošile najviše kalorija na fizičke aktivnosti - u proseku 3.000 nedeljno.

Oni ispitanici koji su uvek bili normalne telesne težine su na fizičke aktivnosti u proseku trošili 2.000 kalorija nedeljno, dok su oni s viškom kilograma prosečno kroz fizičku aktivnost trošili svega 800 kalorija nedeljno.

(Tanjug)