Slušaj vest

Milioni gledalaca pamte ga kao profesora Albusа Dambldora, mudrog direktora Hogvortsa koji je svojim savetima pomagao Hariju Poteru da se suoči sa najvećim izazovima. Međutim, iza lika koji je ostavio neizbrisiv trag u svetu filma krila se i jedna mnogo ličnija borba o kojoj se znatno manje govorilo. Britanski glumac Majkl Gambon, koji je tokom višedecenijske karijere ostvario brojne zapažene uloge, morao je da se odrekne pozorišne scene jer mu je pamćenje postalo sve veći problem.

Majkl Gambon Foto: Famous, Bang Media International / Alamy / Profimedia, Warner Bros. / 1492 Pictures / AFP / Profimedia, Warner Bros. / Heyday Film / Christophel Collection / Profimedia

Gambon je preminuo 27. septembra 2023. godine, u 82. godini, od posledica upale pluća. Iako ga publika širom sveta najviše povezuje sa čuvenom filmskom franšizom o mladom čarobnjaku, njegova životna priča mnogo je šira od uloge koja mu je donela globalnu popularnost.

Problemi sa pamćenjem primorali su ga da napusti pozorište

Gambon je tokom karijere važio za jednog od najcenjenijih britanskih glumaca, a pozorište je predstavljalo važan deo njegovog profesionalnog života. Ipak, 2015. godine, kada je imao 74 godine, odlučio je da se povuče sa pozorišne scene jer više nije mogao pouzdano da pamti tekstove svojih uloga.

Majkl Gambon
Foto: Donald Cooper / Alamy / Profimedia

Glumac je otvoreno govorio o tome koliko mu je taj problem otežavao rad. Pamćenje replika postalo je toliko zahtevno da je tokom proba i izvođenja predstava pokušavao da pronađe način da nastavi da radi. Jedno od rešenja bilo je korišćenje slušalice preko koje bi mu saradnici došaptavali tekst.

Međutim, takav način rada nije mogao u potpunosti da nadomesti teškoće sa kojima se suočavao. Za glumca čiji posao podrazumeva usvajanje velikih količina teksta, brzo reagovanje i koncentraciju pred publikom, gubitak sigurnosti u sopstveno pamćenje predstavljao je ozbiljnu prepreku. Zbog toga je Gambon odlučio da se povuče iz pozorišta, iako to nije značilo i kraj njegove glumačke karijere. Nastavio je da se pojavljuje pred kamerama, u okruženju koje je omogućavalo drugačiji način rada.

Plašio se da problemi sa pamćenjem ukazuju na ozbiljnu bolest

Prema izveštajima iz 2015. godine, glumac se plašio da bi teškoće sa pamćenjem mogle da budu povezane sa Alchajmerovom bolešću. Ipak, tadašnji lekarski pregledi nisu potvrdili tu sumnju, zbog čega ne može da se tvrdi da je bolovao od Alchajmera ili demencije.

Njegovo iskustvo pokazuje koliko problemi sa pamćenjem mogu da utiču na svakodnevni život, naročito kada je reč o profesiji u kojoj su koncentracija i pamćenje ključni za rad. Ipak, bez pouzdane medicinske potvrde nemože da se utvrdi šta je tačno izazivalo njegove tegobe.

Gambon je preminuo 27. septembra 2023. godine, a vest o njegovoj smrti saopštila je porodica. Prema tadašnjim izveštajima, glumac je umro u bolnici nakon što se razboleo od upale pluća..

Šta je upala pluća i kako nastaje?

Upala pluća, odnosno pneumonija, predstavlja infekciju jednog ili oba plućna krila. Najčešće je izazivaju bakterije i virusi, a ređe gljivice. Može da se pojavi samostalno, ali i kao komplikacija drugih infekcija disajnih puteva, poput gripa ili kovida 19.

Kada uzročnici infekcije dospeju u pluća, u sitnim vazdušnim kesicama, poznatim kao alveole, može da se nakupi tečnost ili gnoj. Zbog toga se smanjuje prostor dostupan za razmenu kiseonika, a disanje može da postane otežano i bolno. Bolest se ne ispoljava kod svih na isti način. Kod nekih osoba simptomi se razvijaju naglo, dok kod drugih počinju postepeno i u početku mogu da podsećaju na prehladu ili grip. Upravo zato je važno da se prati kako se tegobe menjaju, posebno ako temperatura i kašalj ne prolaze ili se stanje pogoršava.

pluća, doktor.jpg
Foto: Jo Panuwat D/Shutterstock

Upala pluća može da izazove niz simptoma koji se razlikuju u zavisnosti od uzročnika, godina pacijenta i opšteg zdravstvenog stanja. Među najčešćim znacima bolesti su:

  • Kašalj, koji može da bude suv ili praćen iskašljavanjem sekreta.
  • Povišena telesna temperatura, znojenje i drhtavica.
  • Otežano disanje ili osećaj nedostatka vazduha.
  • Bol u grudima koji se pojačava prilikom dubokog udaha ili kašlja.
  • Izražen umor, malaksalost i gubitak apetita.
  • Bolovi u mišićima i opšta slabost.

Kod starijih osoba upala pluća ponekad može da se ispolji drugačije nego kod mlađih. Umesto tipične visoke temperature i izraženog kašlja, mogu da se jave neuobičajena pospanost, iznenadna zbunjenost, dezorijentacija ili naglo pogoršanje opšteg stanja. Zbog toga odsustvo visoke temperature ne znači nužno da infekcija nije ozbiljna. Ako se pojave otežano disanje, bol u grudima ili simptomi koji se pogoršavaju, potrebno je da se potraži medicinska pomoć.

Posebno je važno da se reaguje odmah ako osoba teško diše, ne može normalno da govori zbog nedostatka vazduha, ima plavičaste usne ili kožu, iskašljava krv ili iznenada postane izrazito zbunjena. Takvi znaci mogu da ukazuju na ozbiljno stanje koje zahteva hitnu procenu.

Zašto je upala pluća opasnija kod starijih osoba?

Upala pluća može da pogodi ljude svih uzrasta, ali su osobe starije od 65 godina pod povećanim rizikom od težeg oblika bolesti. Sa godinama se menjaju funkcije imunskog sistema, a istovremeno su češće prisutne i hronične bolesti koje mogu dodatno da opterete organizam. Poseban rizik postoji kod osoba koje imaju bolesti srca ili pluća, dijabetes, hronične bolesti jetre ili oslabljen imunitet.

Kod težih oblika pneumonije infekcija može da dovede do veoma niskog nivoa kiseonika u krvi, a u pojedinim slučajevima i do sepse, odnosno opasne reakcije organizma na infekciju. Moguće su i druge komplikacije, zbog čega nekim pacijentima nije dovoljno kućno lečenje, već im je potrebna bolnička nega.

Kako se upala pluća leči?

Lečenje zavisi od uzročnika infekcije i težine simptoma. Ako je pneumonija izazvana bakterijama, lekar može da propiše antibiotike. Oni ne deluju na viruse, pa se virusne infekcije leče u skladu sa konkretnim uzročnikom i stanjem pacijenta. U blažim slučajevima lečenje može da se sprovodi kod kuće, uz odmor, dovoljan unos tečnosti i terapiju koju preporuči lekar. Kod težih oblika bolesti dešava se da je potrebna hospitalizacija, davanje kiseonika i druga potporna terapija.

Važno je da se antibiotici ne uzimaju samoinicijativno, jer nisu odgovarajući za svaku upalu pluća. Lekar na osnovu simptoma, pregleda i, kada je potrebno, dodatnih analiza procenjuje koji je pristup najbolji. Oporavak takođe ne traje kod svih isto. Iako neki simptomi počinju da se povlače nakon nekoliko dana odgovarajućeg lečenja, kašalj i umor mogu da potraju nedeljama. Ako se stanje pogoršava ili nema očekivanog poboljšanja, potrebno je ponovo da se javite lekaru.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

03:56
Ukoliko vam se javio kašalj i zamor, postoji rizik od ove bolesti pluća! U poslednje vreme se sve više ljudi suočava sa ovim simptomima, a ovo su posledice!  Izvor: Kurir televizija

 (MONDO)