Azijska hrana, bogata sojom, dovedena je u vezu sa manjom učestalošću srčanih bolesti, ali soja kao dijetetski dodatak u ishrani starijih žena ne doprinosti sniženju krvnog pritiska, utvrdili su američki stručnjaci.
Ranijim studijama je utvrđeno kako intravenozne infuzije sojinih izoflavona mogu da povećaju prozvodnju azot oksida u organizmu - jedinjenja koje potpomaže širenje krvnih sudova.
Međutim, ljudi ne uzimaju soju kroz infuziju. Osim toga, pomenute studije su se bavile samo kraktoročnim efektima izoflavona iz soje na krvne sudove, a ne i time da li je ostvarena trajnija korist za krvni pritisak ispitanika.
Hjustonski tim, kojim je rukovodio Vilijam Vong, je među 24 žene u menopauzi, koje su sve imale blago povišen pritisak, nasumice izabrao polovinu kojoj su svakog dana davane tablete sa 80 mg sojinih izoflavona, dok je druga polovina dobijala placebo tablete.
Posle šest nedelja između dve grupe nije bilo osetnije razlike u prosečnoj visini krvnog pritiska - gornji je u prvoj grupi u proseku bio 137. mm/Hg, a u grupi na placebu 136 mm/Hg. Prosek donjeg pritiska u obe grupe je iznosio oko 80 mm/Hg.
Obavljeno je i specijalno testiranje krvi žena koje su dobijele sojine izoflavone, da bi se utvrdilo da li je kod njih došlo do povećane produkcije azot oksida, koji utiče na proširenje krvnih sudova. I taj rezultat je bio negativan.
Zaključak je da pozitivni efekti soje na zdravlje srca kod azijskog stanovništva verovatno dolaze od činjenica da soju redovno konzumiraju tokom celog života.
Međutim, osobe koje su se oduvek hranile na zapadnjački način, neće osetiti korist od toga što bi pod stare dane počele da uzimaju soju u obliku dodatka ishrani.
(Tanjug)
Međutim, ljudi ne uzimaju soju kroz infuziju. Osim toga, pomenute studije su se bavile samo kraktoročnim efektima izoflavona iz soje na krvne sudove, a ne i time da li je ostvarena trajnija korist za krvni pritisak ispitanika.
Hjustonski tim, kojim je rukovodio Vilijam Vong, je među 24 žene u menopauzi, koje su sve imale blago povišen pritisak, nasumice izabrao polovinu kojoj su svakog dana davane tablete sa 80 mg sojinih izoflavona, dok je druga polovina dobijala placebo tablete.
Posle šest nedelja između dve grupe nije bilo osetnije razlike u prosečnoj visini krvnog pritiska - gornji je u prvoj grupi u proseku bio 137. mm/Hg, a u grupi na placebu 136 mm/Hg. Prosek donjeg pritiska u obe grupe je iznosio oko 80 mm/Hg.
Obavljeno je i specijalno testiranje krvi žena koje su dobijele sojine izoflavone, da bi se utvrdilo da li je kod njih došlo do povećane produkcije azot oksida, koji utiče na proširenje krvnih sudova. I taj rezultat je bio negativan.
Zaključak je da pozitivni efekti soje na zdravlje srca kod azijskog stanovništva verovatno dolaze od činjenica da soju redovno konzumiraju tokom celog života.
Međutim, osobe koje su se oduvek hranile na zapadnjački način, neće osetiti korist od toga što bi pod stare dane počele da uzimaju soju u obliku dodatka ishrani.
(Tanjug)