Na osnovu analize DNK zapisa moguće je utvrditi koji lek i u kojoj dozi odgovara pacijentu, i tako odrediti najefikasniju terapiju za svaki pojedinačan slučaj.
Na osnovu genetskih testova moguće je odrediti koju terapiju, dozu ili vrstu leka pacijent treba da primi jer se upravo zbog razlike u genima ne postižu kod svih isti rezultati u lečenju, rekla je danas dr Sonja Pavlović sa Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.
Dr Pavlović je objasnila da se na osnovu zapisa u DNK utvrđuje koji lek i u kojoj dozi odgovara nekom pacijentu.
"Pošto ljudi nemaju isti genetički zapis, jasno je da različiti lekovi i različite doze lekova ne deluju isto kod svakog od nas", kazala je dr Pavlović Tanjugu.
Ona je rekla da Srbija po pitanju farmakogenomike ima dobru naučnu i molekularnu genetičku bazu i mnogi testovi u Srbiji ne samo što su u fazi istraživanja, već su primenjeni i u kliničkoj praksi, tako da Srbija ne zaostaje za Evropom i ostatkom sveta.
Dr Pavlović je navela primer studije u okviru koje je testiran DNK zapis 50 ljudi, tačnije test na sve genetičke markere kojih ima više od 200.000.
"Neke od njih smo testirali na Institutu, a rezultati su pokazali da je naša populacija specifična kao i sva druga pa sada znamo koje genetičke promene su učestale u našoj populaciji, a bitne su za primenu određenih lekova", kazala je ona.
Dr Pavlović je navela primer osoba koje boluju i leče se od kolorektalnog karcinoma navodeći da bi oni najpre trebalo da urade genetički test kako bi se videlo koje doze leka treba primenjivati, a da taj medikament ne bude toksičan za njih.
Studije, odnosno ispitivanja genetskog zapisa su značajna jer mogu doneti velike uštede zdravstvenom sistemu, navela je dr Pavlović.
"Ne samo što ćete kvalitetenije i efikasnije lečiti pacijenta nego nećete davati lek koji je na primer, veoma skup, a koji uopšte ne deluje", kazala je ona.
Sagovornica Tanjuga je ukazala da to praktično znači da pre nego što pacijenti prime terapiju, odnosno počnu da koriste neki lek, treba da prođu kroz genetičku analizu i da im se na osnovu toga određuju protokoli lečenja.
Dr Pavlović je navela da regenerativna medicina napređuje "krupnim koracima" i da postoji veliki broj pretkliničkih i kliničkih protokola, budući da stručnjaci ukazuju da se oko 70 bolesti može lečiti matičnim ćelijama.
Govoreći o opreznosti jednog broja stručnjaka u pogledu rezultata primene matičnih ćelija, ona je rekla da se i jedan i drugi pristup daju razumeti, ali da ipak ne treba čekati dok se ne sazna sve i da treba primenjivati postignuća do kojih je nauka došla i okvire u kojima se istražuvanja mogu kretati.
Ona je ukazala da se u Srbiji farmagenomika primenjuje na klinikama, među kojima su Vojno medicinska akademija, kao i Dečja klinika u Tiršovoj za decu obolelu od leukemije.
Dr Pavlović je najavila da će sutra u Beogradu biti održan skup u okviru koga će učestvovati brojni domaći i strani stručnjaci iz oblasti regenerativne i personalizovane medicine. Tema skupa biće tretman matičnim ćelijama i genska terapija.
(Tanjug)
Dr Pavlović je objasnila da se na osnovu zapisa u DNK utvrđuje koji lek i u kojoj dozi odgovara nekom pacijentu.
"Pošto ljudi nemaju isti genetički zapis, jasno je da različiti lekovi i različite doze lekova ne deluju isto kod svakog od nas", kazala je dr Pavlović Tanjugu.
Ona je rekla da Srbija po pitanju farmakogenomike ima dobru naučnu i molekularnu genetičku bazu i mnogi testovi u Srbiji ne samo što su u fazi istraživanja, već su primenjeni i u kliničkoj praksi, tako da Srbija ne zaostaje za Evropom i ostatkom sveta.
Dr Pavlović je navela primer studije u okviru koje je testiran DNK zapis 50 ljudi, tačnije test na sve genetičke markere kojih ima više od 200.000.
"Neke od njih smo testirali na Institutu, a rezultati su pokazali da je naša populacija specifična kao i sva druga pa sada znamo koje genetičke promene su učestale u našoj populaciji, a bitne su za primenu određenih lekova", kazala je ona.
Dr Pavlović je navela primer osoba koje boluju i leče se od kolorektalnog karcinoma navodeći da bi oni najpre trebalo da urade genetički test kako bi se videlo koje doze leka treba primenjivati, a da taj medikament ne bude toksičan za njih.
Studije, odnosno ispitivanja genetskog zapisa su značajna jer mogu doneti velike uštede zdravstvenom sistemu, navela je dr Pavlović.
"Ne samo što ćete kvalitetenije i efikasnije lečiti pacijenta nego nećete davati lek koji je na primer, veoma skup, a koji uopšte ne deluje", kazala je ona.
Sagovornica Tanjuga je ukazala da to praktično znači da pre nego što pacijenti prime terapiju, odnosno počnu da koriste neki lek, treba da prođu kroz genetičku analizu i da im se na osnovu toga određuju protokoli lečenja.
Dr Pavlović je navela da regenerativna medicina napređuje "krupnim koracima" i da postoji veliki broj pretkliničkih i kliničkih protokola, budući da stručnjaci ukazuju da se oko 70 bolesti može lečiti matičnim ćelijama.
Govoreći o opreznosti jednog broja stručnjaka u pogledu rezultata primene matičnih ćelija, ona je rekla da se i jedan i drugi pristup daju razumeti, ali da ipak ne treba čekati dok se ne sazna sve i da treba primenjivati postignuća do kojih je nauka došla i okvire u kojima se istražuvanja mogu kretati.
Ona je ukazala da se u Srbiji farmagenomika primenjuje na klinikama, među kojima su Vojno medicinska akademija, kao i Dečja klinika u Tiršovoj za decu obolelu od leukemije.
Dr Pavlović je najavila da će sutra u Beogradu biti održan skup u okviru koga će učestvovati brojni domaći i strani stručnjaci iz oblasti regenerativne i personalizovane medicine. Tema skupa biće tretman matičnim ćelijama i genska terapija.
(Tanjug)