Britanski naučnici sa Instituta za istraživanje kancera, utvrdili su tragove genske aktivnosti u krvi, koji ukazuju na verovatnoću da se kod ispitanika javi agresivnija forma raka prostate, zbog čega je nužno hitnije i kompleksnije lečenje.
Rak prostate se pojavljuje u raznovrsnim oblicima. Neki ljudi s tom bolešću žive godinama bez simptoma, ona ostaje ograničena na samu prostatu i ne predstavlja životnu pretnju, dok se kod drugih vrsta raka javlja u smrtonosnoj formi koja se brzo širi na druge organe.
Posle raka pluća, kancer prostate je drugi po učestalosti među muškarcima. U 2008. u svetu je dijagnozirano 899.000 slučajeva te vrste raka, podaci su Međunarodne agencije za istraživanje raka pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
Problem je kako na vreme i sa sigurnošću znati da li se kod pacijenta radi o blažem ili težem obliku bolesti. Testovi za to već postoje (na bazi biopsije), ali je njihova tačnost ograničena.
Britanski tim, na čelu sa Johanom de Bonom, je sada otkrio način testiranja (na bazi uzorka krvi) koji je potencijalno tačniji i ne predstavlja nikakvu tegobu za pacijenta.
Britanci su u studiji "skenirali" sve gene u uzorcima krvi 100 pacijenata obolelih od raka prostate iz Londona i Glazgova. Među njima je bilo i onih kod kojih je već utvrđena agresivnija forma bolesti, kao i onih za koje je procenjeno da im je rizik od lošeg ishoda nizak, a deo pacijenata je bio u sasvim ranoj fazi bolesti.
Na osnovu uzoraka genske aktivnosti, pacijenti su podeljeni u četiri grupe i nakon dve i po godine istraživanja je utvrđeno da ispitanici iz jedne od grupa umiru znatno ranije od drugih - njihov prosek preživljavanja je iznosio svega devet meseci, prema prosečno više od dvadeset jednog meseca kod drugih pacijenata.
Kod svih ispitanika iz te grupe je utvrđeno devet ključnih aktivnih gena, koji su potom registrovani i u krvi 70 Amerikanaca obolelih od agresivne forme raka prostate.
Među devet gena, nekoliko je bilo iz sfere imunološkog sistema. To ukazuje da je ovaj sistem narušen kod pacijenata sklonih raku prostate koji metastazira.
(Tanjug)
Posle raka pluća, kancer prostate je drugi po učestalosti među muškarcima. U 2008. u svetu je dijagnozirano 899.000 slučajeva te vrste raka, podaci su Međunarodne agencije za istraživanje raka pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
Problem je kako na vreme i sa sigurnošću znati da li se kod pacijenta radi o blažem ili težem obliku bolesti. Testovi za to već postoje (na bazi biopsije), ali je njihova tačnost ograničena.
Britanski tim, na čelu sa Johanom de Bonom, je sada otkrio način testiranja (na bazi uzorka krvi) koji je potencijalno tačniji i ne predstavlja nikakvu tegobu za pacijenta.
Britanci su u studiji "skenirali" sve gene u uzorcima krvi 100 pacijenata obolelih od raka prostate iz Londona i Glazgova. Među njima je bilo i onih kod kojih je već utvrđena agresivnija forma bolesti, kao i onih za koje je procenjeno da im je rizik od lošeg ishoda nizak, a deo pacijenata je bio u sasvim ranoj fazi bolesti.
Na osnovu uzoraka genske aktivnosti, pacijenti su podeljeni u četiri grupe i nakon dve i po godine istraživanja je utvrđeno da ispitanici iz jedne od grupa umiru znatno ranije od drugih - njihov prosek preživljavanja je iznosio svega devet meseci, prema prosečno više od dvadeset jednog meseca kod drugih pacijenata.
Kod svih ispitanika iz te grupe je utvrđeno devet ključnih aktivnih gena, koji su potom registrovani i u krvi 70 Amerikanaca obolelih od agresivne forme raka prostate.
Među devet gena, nekoliko je bilo iz sfere imunološkog sistema. To ukazuje da je ovaj sistem narušen kod pacijenata sklonih raku prostate koji metastazira.
(Tanjug)