Precizirano kako će trudnice i maloletni dobiti kompletnu zdravstvenu zaštitu i bez overene knjižice.
Istine radi, u domovima zdravlja i ginekološkim klinikama do juče lekari još nisu bili u prilici da prime pacijente iz ove grupe.
Sanja Mirosavljević, zadužena za odnose sa javnošću u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO), objasnila je za "Politiku" da trudnice treba da izvade potvrdu u ispostavama RFZO u mestu stanovanja i da će na osnovu nje u naredna tri meseca (odnosno do izmene zakona) moći da ostvare zdravstvenu zaštitu.
Ni do sada nije bilo sporno ukazivanje medicinske pomoći deci i trudnicama bez knjižice, jer su vođeni kao hitan slučaj, ali je problem bio kako pacijentima bez markice na knjižici prepisati lek na recept.
"Uz ovu potvrdu oni će, kao da imaju zdravstvenu knjižicu, dobiti lekove na recept, upute za preglede specijalista ili doznake za bolovanja, ali neće moći da dobiju zdravstvenu knjižicu. Da bi došle na pregled, trudnicama je potrebna i lična karta", dodaje Mirosavljevićeva za "Politiku".
Direktorka beogradskog Doma zdravlja "Voždovac" dr Nada Jovanović-Vasiljević za "Politiku" kaže kako je ovo "pravično i dobro rešenje, jer nije uopšte mali broj trudnica koje se muče sa neoverenim knjižicama".
"Od kada imamo bar-kod čitače, tačno se pokaže ko nema overenu knjižicu, a najčešći razlog za to je što poslodavac nije uplatio doprinose. Problem ima i radno aktivno stanovništvo. Ako nisu hitan slučaj nego dolaze po redovnu terapiju, sve lekove moraju da kupe sami, a to nisu pojedinačni slučajevi, nego je to svakodnevna pojava. Problem imaju i izabrani lekari koji se plaćaju po kapitaciji, a onda kada se promeni vid osiguranja ili kada poslodavac ne uplati doprinose, izabrani lekar izgubi preko noći i po 50, pa čak i 100 pacijenata", navodi dr Nada Jovanović-Vasiljević.
Šef službe za zdravstvenu zaštitu žena u istom domu zdravlja dr Branka Lazić kaže da u smeni bude po dve do tri trudnice bez knjižice, ali nema pravila.
"Iskreno se nadam da će ova odluka da nam olakša posao, jer ginekolog je poslednja osoba koja trudnoj ženi treba da uskrati pomoć, a mi nismo mogli da joj napišemo ni recept. Trudnice nisu veliki potrošači lekova, ali često koriste bolovanja", kaže za "Politiku" dr Lazić.
Direktor Ginekološko-akušerske klinike "Narodni front", profesor dr Dušan Stanojević kaže kako su ginekolozi u obavezi da prime svaku ženu kod koje je počeo porođaj, bez obzira da li ima knjižicu, ali da do sada nisu primali trudnicu koja nije u prođaju, ako nema uput filijale RFZO u kojem joj se overava knjižica.
"Još nisam dobio pojašnjenje kako će da izgleda prijem trudnica bez knjižica, moramo znati kome ćemo da fakturišemo te preglede i ležanje u bolnici, Poslušaćemo sve što nam kažu u RFZO", kaže za "Politiku" dr Stanojević.
"U Srbiji ima mnogo ginekologa i obavi se ogroman broj pregleda, ali rezultat toga je da jednu ženu pregledamo i deset puta, a deset žena ne dođe na pregled po deset ili 20 godina. U selima gornjomilanovačke opštine živi oko 5.000 takvih žena. Svakoga dana u GAK 'Narodni front' stiže jedna ili dve žene iz tih sela sa odmaklim karcinomom grlića materice. Zato je cilj skrininga, odnosno preventivnih pregleda da se pregledaju sve žene u naizgled zdravoj populaciji i tako pronađu one koje i ne znaju da su bolesne. Naš problem je što imamo žene koje se pregledaju na svaka tri, četiri meseca, što nije potrebno. Ako je kod pacijentkinje sve u redu može da se pregleda na dve godine, ali ako nije u redu, lekar će zahtevati češće preglede, na primer na šest meseci", stav je dr Stanojevića povodom rasprave u javnosti o tome na koliko vremena su poželjni preventivni pregledi.
(MONDO)