Najlošiji kvalitet vazduha u Srbiji je u Boru zbog prisustva sumpor-dioksida, a najčistiji vazduh se nalazi na mestima iznad 600 metara nadmorske visine.
Živković je ukazao da postoji ozbiljan problem sa zagađenjem vazduha zbog sumpor dioksida i da je najviše te materije zabeleženo u vazduhu iznad Bora.
Kako se navodi u Izveštaju, uticaj azotmonoksida na stanje kvaliteta vazduha je najizrazitiji u Beogradu i Novom Sadu, što uslovljava prekomerno zagađen vazduh, koji spada u treću kategoriju kvaliteta vazduha.
Azotdioksid je najzastupljeniji u Užicu i njegovoj okolini, a čestično zagađenje vazduha postoji u Smederevu, Obrenovcu i Pančevu.
Najčistiji vazduh nalazi se na višim mernim mestima, iznad 600 metara nadmorske visine, ali i u nižim delovima zemlje u zavisnosti od vremenskih uslova.
Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha se u Srbiji radi svake godine i bazira se na nekoliko vrsta monitoringa od kojih je najvažniji monitoring u realnom vremenu, rekao je Živković i dodao da postoje problemi u finansiranju monitoringa i rada Agencije.
Agencija za zaštitu životne sredine se, dodao je Živković uglavnom finansirala iz Fonda za zaštitu životne sredine, koji je ukinut što dovodi do finansijskih problema.
Prema njegovim rečima, 2012. godine će nedostajati 30 odsto podataka koji pokazuju kvalitet vazduha, a da bi se dobio dobar izveštaj o kvalitetu potrebno je 90 procenata validnih podataka.
"Sada imamo dosta informacija o monitoringu, ali postoji opasnost da dođemo u situaciju da nećemo moći da funkcionišemo", naveo je Živković.
Predstavnici Agencije su istakli i da se u odnosu na prethodne godine smanjila emisija štetnih materija u vazduh od strane velikih industrijskih sistema, kao i da se u Boru gradi nova topionica, pa se očekuje da se za sve godine smanji emisija sumpordioksida u tom gradu.
Član Odbora Gordana Čomić (DS) istakla je da za sada ne vidi da postoje finansijske mogućnosti i svest o značaju merenja kvaliteta vazduha.
"Ako postoji ambicija u državi da godišnje izveštaje o kvalitetu vode, vazduha i slično tretiramo samo pro forme, onda možemo ovako da nastavimo. Ali čemu onda izveštaji i skupštinski odbor ako nemamo uticaj na kreiranje politike države u zaštiti životne sredine i njenom finansiranju", rekla je poslanica LDP Judita Popović.
Članovi Odbora su na sednici u Domu Narodne skupštine predložili parlamentu da prihvati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti vazduha, koji će se pred poslanicima naći na narednom zasedanju, a koji je predložila Vlada Srbije.
Na sednici je dogovoreno i da 6. februara u parlamentu bude održano javno slušanje na temu genetski modifikovanih organizama i njihovog uticaja na zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine.
(Tanjug)