Na spisku za operaciju katarakte više od 24.000 pacijenata, potrebna četiri miliona evra. Nedostatak raznog potrošnog materijala, a ne sočiva, stvorio gužve.
Čekanjima na operaciju katarakte uskoro bi mogao da dođe kraj. Ukoliko Republički fond za zdravstveno osiguranje izdvoji za ovu godinu četiri miliona evra, 24.000 pacijenata, koliko ih trenutno čeka na ovu intervenciju, mogli bi da budu operisani u roku od godinu dana.
Operacija katarakte u Srbiji obavlja se u 17 bolnica, pet univerzitetskih centara i u Kliničkom centru Srbije. Većina ovih ustanova, ipak, nije radila punom parom, najviše zbog nedostatka potrošnog materijala, koji je gotovo stalno bio u deficitaran. Što zbog para, što zbog nemara.
"Sve te bolnice u Srbiji imaju opremu, aparate, mikroskope i stručan kadar. Država kroz operaciju katarakte prepoznaje i podrazumeva samo sočiva, ali ne i potrošni materijal. Svim tim ustanovama stalno nešto nedostaje. A to nisu kadar i oprema. Zato i jeste naš predlog da se centralnom nabavkom ne nabavljaju samo sočiva, već kompleti u kojima će biti sve što je potrebno za jednu intervenciju", kaže za "Novosti" prof. dr Ivan Stefanović, direktor Klinike za očne bolesti KCS i predsednik stručne komisiji pri Ministarstvu zdravlja.
On je objasnio da kada bi se uradila tačna nabavka, svaka bolnica bi dobila određen broj kompleta i bila bi dužna toliko operacija i da uradi. Prema njegovim procenama, bolnice bi mogle godišnje da urade po 600 intervencija, univerzitetske klinike u Srbiji po 2.000, a u KCS i do 5.000 operacija, koliko sad i rade.
Na operaciju katarakte čeka se i po nekoliko godina. Poslednji na red dođu pacijenti koji ne vide samo na jedno oko. Oni nisu prioritet, pa se poslednji i zakazuju. Prema podacima RFZO prošle godine je nabavljeno 19.200 sočiva. Nisu, međutim, sva sočiva ugrađena, jer je nedostajao potrošni materijal.
Jedini koji ne čekaju na operaciju katarakte su potpuno slepi i oni spadaju u prioritetnu grupu, objašnjava prof. dr Stefanović.
"Operišemo odmah i radno sposobne ljude, vozače i svima kojima je to neophodno. Ipak, oni koji na jedno oko vide, a na drugo imaju kataraktu stavljaju se na listu čekanja."
(MONDO)
Operacija katarakte u Srbiji obavlja se u 17 bolnica, pet univerzitetskih centara i u Kliničkom centru Srbije. Većina ovih ustanova, ipak, nije radila punom parom, najviše zbog nedostatka potrošnog materijala, koji je gotovo stalno bio u deficitaran. Što zbog para, što zbog nemara.
"Sve te bolnice u Srbiji imaju opremu, aparate, mikroskope i stručan kadar. Država kroz operaciju katarakte prepoznaje i podrazumeva samo sočiva, ali ne i potrošni materijal. Svim tim ustanovama stalno nešto nedostaje. A to nisu kadar i oprema. Zato i jeste naš predlog da se centralnom nabavkom ne nabavljaju samo sočiva, već kompleti u kojima će biti sve što je potrebno za jednu intervenciju", kaže za "Novosti" prof. dr Ivan Stefanović, direktor Klinike za očne bolesti KCS i predsednik stručne komisiji pri Ministarstvu zdravlja.
On je objasnio da kada bi se uradila tačna nabavka, svaka bolnica bi dobila određen broj kompleta i bila bi dužna toliko operacija i da uradi. Prema njegovim procenama, bolnice bi mogle godišnje da urade po 600 intervencija, univerzitetske klinike u Srbiji po 2.000, a u KCS i do 5.000 operacija, koliko sad i rade.
Na operaciju katarakte čeka se i po nekoliko godina. Poslednji na red dođu pacijenti koji ne vide samo na jedno oko. Oni nisu prioritet, pa se poslednji i zakazuju. Prema podacima RFZO prošle godine je nabavljeno 19.200 sočiva. Nisu, međutim, sva sočiva ugrađena, jer je nedostajao potrošni materijal.
Jedini koji ne čekaju na operaciju katarakte su potpuno slepi i oni spadaju u prioritetnu grupu, objašnjava prof. dr Stefanović.
"Operišemo odmah i radno sposobne ljude, vozače i svima kojima je to neophodno. Ipak, oni koji na jedno oko vide, a na drugo imaju kataraktu stavljaju se na listu čekanja."
(MONDO)