Obraćanje bebi u stomaku, niti kasniji "razgovor" s novorodjenčetom, neće ni najmanje doprineti njegovom bržem prelasku sa "gu-gu" na "ma-ma", tvrde australijski naučnici.

Prateći 1.766 dece od rodjenja do njihove sedme godine, istraživači Teleton instituta za istraživanje zdravlja dece iz Perta, došli su do zaključka da ni kućno okruženje, pažnja, obraćanje i čitanje detetu, kao ni majčino obrazovanje, prihod, pa čak ni njeno mentalno zdravlje, nisu od uticaja na to kada će dete da progovori, prenela je DPA.

Pokazalo se da su prevremeno rodjenje i manja težina na rodjenju verovatno glavni faktori kasnijeg progovaranja deteta.

Od navedenog broja praćene dece, oko 81 odsto je sa dve godine uspešno kombinovalo dve do tri reči stvarajući kratke rečenice. Trinaest odsto je progovorilo kasnije, a rečnik im se sastojao od ispod 50 reči.

Ustanovljeno je takodje da dečaci imaju tri puta, a deca koja imaju brata ili sestru dva puta veće izglede da kasnije progovore.

Ovi zaključci poriču uobičajeno shvatanje da deca koja kasno progovore imaju neke probleme u kući ili se roditelji ne bave dovoljno razvijanjem njihove inteligencije.

(Tanjug)