Četiri bolesti koje će biti najveći uzroci smrtnosti do 2030. godine jesu srčana oboljenja (pre svega infarkt), celebralno-vaskularni napadi, sida i plućno oboljenje - opstruktivna bronhopneumonija, pokazalo je istraživanje čije je rezultate objavio "Medisin" (Medicine), časopis američke Državne naučne biblioteke (PLOS).
Dva stručnjaka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Kolin Meters i Dejan Lončar sastavila su listu očekivanih bolesti i smrtnosti do 2030. godine prikupivši ogroman broj statističkih podataka o sadašnjim uzrocima oboljenja i smrtnosti u svetu, a potom sačinvši tri scenarija na osnovu privrednog i društvenog razvoja koji bi mogao da se desi u različitim delovima sveta - osnovni, optimistični i pesimistični.
Rezultati istraživanja dvojice stručnjaka SZO pokazali su i da će do 2030. godine glavni uzrok radne nesposobnosti biti sida, a potom depresija i srčana oboljenja.
Depresija će postati glavni uzrok radne nesposobnosti u bogatim zemljama, ispred kardio-vaskularnih oboljenja i Alćajmerove bolesti.
Što se tiče godišnjeg broja smrtnih slučajeva izazvanih sidom, prema osnovnom "scenariju", trebalo da se sa 2,8 miliona, koliko je registrovano 2002. godine, poveća na 6,5 miliona do 2030. godine, prenela je francuska štampa.
Utvrdjeno je i da će produženje životnog veka stanovništva uticati na povećanje smrtnosti izazvane neprenosivim bolestima kao što su rak, kardio-vaskularna i druga oboljenja koja će predstavljati 70 odsto svih uzroka smrtnosti do 2030. godine.
Broj smrtnih slučajeva izazvanih rakom trebalo bi da se do 2030. godine poveća sa 7,1 milion, koliko je registrovano 2002. godine, na 11,5 miliona, a onih izazvanih srčanim oboljenjima sa 16,7 na 23,3 miliona.
Smrtni slučajevi izazvani saobraćajnim nesrećama trebalo bi da se do 2030. godine povećaju na 2,1 milion, što bi predstavljalo povećanje od 40 odsto u odnosu na 2002. godinu.
Medjutim, ma kakav bio "scenario", životni vek ljudi će se do 2030. godine povećati u svim zemljama sveta. Trebalo bi da prosečan životni vek muškaraca u Africi ostane i dalje kraći od 55 godina, dok će u bogatim zemljama životni vek žena iznositi 85 godina, a muškraca 79,7 godina.
(Tanjug)
Dva stručnjaka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Kolin Meters i Dejan Lončar sastavila su listu očekivanih bolesti i smrtnosti do 2030. godine prikupivši ogroman broj statističkih podataka o sadašnjim uzrocima oboljenja i smrtnosti u svetu, a potom sačinvši tri scenarija na osnovu privrednog i društvenog razvoja koji bi mogao da se desi u različitim delovima sveta - osnovni, optimistični i pesimistični.
Rezultati istraživanja dvojice stručnjaka SZO pokazali su i da će do 2030. godine glavni uzrok radne nesposobnosti biti sida, a potom depresija i srčana oboljenja.
Depresija će postati glavni uzrok radne nesposobnosti u bogatim zemljama, ispred kardio-vaskularnih oboljenja i Alćajmerove bolesti.
Što se tiče godišnjeg broja smrtnih slučajeva izazvanih sidom, prema osnovnom "scenariju", trebalo da se sa 2,8 miliona, koliko je registrovano 2002. godine, poveća na 6,5 miliona do 2030. godine, prenela je francuska štampa.
Utvrdjeno je i da će produženje životnog veka stanovništva uticati na povećanje smrtnosti izazvane neprenosivim bolestima kao što su rak, kardio-vaskularna i druga oboljenja koja će predstavljati 70 odsto svih uzroka smrtnosti do 2030. godine.
Broj smrtnih slučajeva izazvanih rakom trebalo bi da se do 2030. godine poveća sa 7,1 milion, koliko je registrovano 2002. godine, na 11,5 miliona, a onih izazvanih srčanim oboljenjima sa 16,7 na 23,3 miliona.
Smrtni slučajevi izazvani saobraćajnim nesrećama trebalo bi da se do 2030. godine povećaju na 2,1 milion, što bi predstavljalo povećanje od 40 odsto u odnosu na 2002. godinu.
Medjutim, ma kakav bio "scenario", životni vek ljudi će se do 2030. godine povećati u svim zemljama sveta. Trebalo bi da prosečan životni vek muškaraca u Africi ostane i dalje kraći od 55 godina, dok će u bogatim zemljama životni vek žena iznositi 85 godina, a muškraca 79,7 godina.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.