Za poremećaj ishrane poznat kao anokresija nervoza (anorexia nervosa) najverovatnije su odgovorne i izrazite genetske predispozicije, zaključio je tim medjunarodnih istraživača posle desetogodišnjeg proučavanja te bolesti.

Studijom pod nazivom "Genetika anoreksije nervoze", koja je obuhvatila ispitivanja vršena u osam američkih gradova, Londonu i Minhenu, ustanovljeno je da je osoba koja u porodici ima nekoga ko je bolovao od anoreksije izložena čak 12 puta većem riziku da i sama oboli.

"Genetika puni pištolj. Okolina poteže obarač. Sada znamo da bolest nastupa kad postoji savršena uskladjenost faktora, kao što su genetska podložnost i kultura koja promoviše vitkost kroz držanje dijeta i fizičke vežbe", izjavio je dr Kreg Džonson, direktor psihijatrijske bolnice u Talsi i jedan od vodećih istraživača u ovom projektu.

Ljudi koji pate od ove bolesti, najčešće mladje osobe ženskog pola, razvijaju snažnu averziju prema hrani i imaju iskrivljenu predstavu o svom telu. Jedna od najrizičnijih grupa su devojčice izmedju 11 i 14 godina. To je doba u kojem bi devojčice trebalo da dobiju trećinu težine koju će imati kao odrasle osobe, ili oko 20 kg.

"Ako devojčica sama ne prihvata lako to dobijanje kilograma, a roditelj, trener ili neko od prijatelja 'nabaci' nešto o njenoj težini, to može da bude povod za otpočinjanje dijete", kaže dr Džonson, koji dijetu smatra glavnom smernicom ka poremećajima ishrane.

(Tanjug)