U Evropi sa Parkinsonovom bolešću živi dva miliona ljudi, dok se u Srbiji procenjuje da ima oko 25.000 obolelih. Uoči dana posvećenog ovoj bolesti, stručnjaci podsećaju da je pravovremena dijagnoza najvažnija.
Svetski dan Parkinsonove bolesti obeležava se tradicionalno 11. aprila u cilju podizanja svesti javnosti u vezi sa bolešću, problemima sa kojima se suočavaju osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti, njihove porodice, ali i rušenja predrasuda šire zajednice, što direktno vodi ka boljem razumevanju i kvalitetu života obolelih.
Parkinsonova bolest je oboljenje nervnog sistema koje podrazumeva postepeni gubitak funkcija određenih nervnih ćelija mozga, što vodi ka poremećaju pokretljivosti i motornih aktivnosti, ali uz dalji razvoj i drugih poremećaja na mentalnom i psihičkom planu.
Ovo oboljenje pretežno pogađa stariju populaciju, ali kod više od jedne od deset osoba sa Parkinsonovom bolešću, dijagnoza se postavlja pre 50 godina starosti.
Prema istraživanjima, u Evropi živi oko dva miliona osoba obolelih od Parkinsonove bolesti, dok u Srbiji tačan broj nije poznat, ali se procenjuje da iznosi oko 25.000 obolelih prema očekivanoj učestalosti u ostalim evropskim zemljama.
Tri glavna simptoma Parkinsonove bolesti su: usporenje i osiromašenje pokreta, tremor (drhtanje) i rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata).
Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja nivoa hemijske supstance dopamina u mozgu pacijenata sa Parkinsonovom bolešću. Pored navedenih motornih simptoma često, a posebno u daljem toku bolesti, prisutni su i depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice.
“U lečenju Parkinsonove bolesti, najvažnije je na vreme prepoznati simptome i postaviti dijagnozu. Uprkos tome što ne postoji lek koji dovodi do izlečenja, na osnovu trenutnog poznavanja bolesti i terapijskih mogućnosti, smatra se da postoje lekovi koji mogu uspešno da kontrolišu bolest u različitim fazama u značajnoj meri, sa napomenom da je najbolja kontrola moguća u toku prvih pet godina”, izjavila je prof. dr Elka Stefanova, sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije.
Brojne poznate osobe bolovale su od Parkinsonove bolesti, kao sto su Francisko Franko, Hari Truman, Mao Ce Tung, Salvador Dali, kao i Fidel Kastro, Muhamed Ali i Majkl Džej Foks, koji je oboleo već u tridesetoj godini i ulaže velika sredstva za istraživanje leka koji bi pomogao milionima ljudi koji žive sa Parkinsonovom bolešću.
Više informacija o Parkinsonovoj bolesti i načinu lečenja možete pronaći OVDE.
(MONDO)
Parkinsonova bolest je oboljenje nervnog sistema koje podrazumeva postepeni gubitak funkcija određenih nervnih ćelija mozga, što vodi ka poremećaju pokretljivosti i motornih aktivnosti, ali uz dalji razvoj i drugih poremećaja na mentalnom i psihičkom planu.
Ovo oboljenje pretežno pogađa stariju populaciju, ali kod više od jedne od deset osoba sa Parkinsonovom bolešću, dijagnoza se postavlja pre 50 godina starosti.
Prema istraživanjima, u Evropi živi oko dva miliona osoba obolelih od Parkinsonove bolesti, dok u Srbiji tačan broj nije poznat, ali se procenjuje da iznosi oko 25.000 obolelih prema očekivanoj učestalosti u ostalim evropskim zemljama.
Tri glavna simptoma Parkinsonove bolesti su: usporenje i osiromašenje pokreta, tremor (drhtanje) i rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata).
Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja nivoa hemijske supstance dopamina u mozgu pacijenata sa Parkinsonovom bolešću. Pored navedenih motornih simptoma često, a posebno u daljem toku bolesti, prisutni su i depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice.
“U lečenju Parkinsonove bolesti, najvažnije je na vreme prepoznati simptome i postaviti dijagnozu. Uprkos tome što ne postoji lek koji dovodi do izlečenja, na osnovu trenutnog poznavanja bolesti i terapijskih mogućnosti, smatra se da postoje lekovi koji mogu uspešno da kontrolišu bolest u različitim fazama u značajnoj meri, sa napomenom da je najbolja kontrola moguća u toku prvih pet godina”, izjavila je prof. dr Elka Stefanova, sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije.
Brojne poznate osobe bolovale su od Parkinsonove bolesti, kao sto su Francisko Franko, Hari Truman, Mao Ce Tung, Salvador Dali, kao i Fidel Kastro, Muhamed Ali i Majkl Džej Foks, koji je oboleo već u tridesetoj godini i ulaže velika sredstva za istraživanje leka koji bi pomogao milionima ljudi koji žive sa Parkinsonovom bolešću.
Više informacija o Parkinsonovoj bolesti i načinu lečenja možete pronaći OVDE.
(MONDO)