Uz pomoć ovog testa, objavljenog u Nacionalnom vodiču za lekare "Prevencija dijabetesa tipa 2" svako nas jednostavno može da otkrije da li se nalazi u rizičnoj grupi kada je u pitanju dijabetes tipa 2, odnosno stečeni dijabetes.
U Srbiji više od osam procenata stanovništva, ili 630.000 ljudi, boluje od dijabetesa. Čak polovina od tog broja ne zna da ima ovu bolest, a istraživanja pokazuju da će se broj obolelih u narednim decenijama povećati na preko 9,5 procenata.
Kontrole šećera, holesterola i krvnog pritiska sprovedite bar jedanput godišnje nakon navršene 40. godine života. Zdrava ishrana i redovna fizička aktivnost održaće duže vaše zdravlje i lepši izgled. Boravak u prirodi oslobađa od stresa, smanjuje potrebu za cigaretama i produžava život.
Uzrok nastanka dijabetesa tipa 2 nije poznat, ali sve ukazuje na kombinaciju genetske sklonosti, stila života i faktora sredine. Pre svega se misli na smanjenu fizičku aktivnost i povećan unos kalorija, posebno masnoća.
Uprkos rastućem trendu, dijabetesu se često ne pridaje pažnja koju zaslužuje - mnoge osobe koje imaju dijabetes nisu ni svesne da ga imaju i ne traže pomoć za ono što smatraju nevažnim simptomima, sve dok se oni ne ustale tokom višegodišnjeg perioda. Zbog toga je prevencija i proveravanje nivoa šećera u krvi bar jednom godišnje od izuzetne važnosti za svakoga od nas.
Sta je važno znati? Smanjenjem prekomerne telesne težine za samo 10 odsto, smanjujete rizik za dobijanje dijabetesa za 50 odsto, redukujete krvni pritisak za 10 mmHg i ukupni holesterol za 10 odsto!
Dijabetes je bolest koja ne boli - možete je imati više godina, a da je ne osetite. Osobe koje u porodičnoj istoriji bolesti imaju dijabetes, imaju veće šanse da obole od dijabetesa. Rano otkriveni dijabetes obezbeđuje dug i kvalitetan život uz poštovanje nekoliko jednostavnih pravila. Kasno otkriveni dijabetes ozbiljno ugrožava srce i krvne sudove, bubrege, nervni sistem, vid.
Na osnovu rezultata testa koji se sastoji od osam jednostavnih pitanja, znaćete da li bi trebalo da se javite lekaru i proverite nivo šećera u krvi.
1. Starost
- manje 45 (0)
- od 45 do 54 (2)
- od 55 do 64 (3)
- više od 4 (4)
2. Indeks telesne mase (kg/m2) - težina u kilogramima podeljena sa visinom izraženom u metrima na kvadrat. Npr. 60:(1.62*1.62)=22,9
- manje od 25 (0)
- od 25 do 30 (1)
- više od 30 (3)
3. Obim struka u cm - merenje izvršite u predelu pupka, u opuštenom stanju.
Muskarci:
- manje od 94 (0)
- od 94 do 102 (3) ž
- više od 102 (4)
Žene:
- manje od 80 (0)
- od 80 do 88 (3)
- više od 88 (4)
4. Da li uobičajeno tokom dana upražnjavate najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti na poslu i/ili tokom odmora (uključujući normalnu dnevnu aktivnost)?
- Da (0)
- Ne (2)
5. Koliko često jedete povrće ili voće?
- Svaki dan (0)
- Ne svaki dan (1)
6. Da li ste ikada uzimali lekove za povišen arterijski pritisak?
- Ne (0)
- Da (2)
7. Da li vam je ikada izmerena povišena vrednost šećera u krvi (u rutinskom pregledu, tokom bolesti ili u trudnoći)?
- Ne (0)
- Da (5)
8. Da li neko u vašoj porodici ili od rođaka ima dijabetes?
- Ne (0)
- Da (deda, baba, tetka, ujak, stric ili prvi rođaci, ali ne roditelji, braća, sestre ili deca) (3)
- Da (roditelji, braća, sestre ili dete) (5)
Vša rizik za razvoj tipa 2 dijabetesa u narednih 10 godina je:
Zbir bodova:
- manje od - nizak (1 od 100 osoba će dobiti dijabetes)
- od 7 do 11 - lako povišen (1 od 25 osoba će dobiti dijabetes)
- od 12 do 14 - umeren (1 od 6 osoba će dobiti dijabetes)
- od 15 do 20 - visok (1 od 3 osobe će dobiti dijabetes)
- više od 20 - vrlo visok (1 od 2 osobe će dobiti dijabetes)
Ukoliko je rezultat "umeren", "visok" ili "vrlo visok", odmah se javite lekaru.