Autori studije ističu da kontinuiranim konzumiranjem obrađene hrane dolazi do neuhranjenosti, a samim tim se mozak ne napaja dodatnom količinom energije.

Manjak cinka obično je propraćen agresivnošću, neprijateljskim raspoloženjem i ljutnjom.

Brojne bolesti povezane su sa manjkom vitamina i minerala poput pelagre (deficit B3) i skorbuta (vitamin C).

Studije takođe upozoravaju i na egzotoksine koji se nalaze u gotovo svoj hrani, a unosom obrađene hrane se nakupljaju u organizmu i utiču na hemijske promene u mozgu delujući tako i na raspoloženje.

Kada je reč o hrani, autori upozoravaju na štetnost pojedinih sastojaka među kojima su šećer, veštački zaslađivači i boje, kofein, alkohol, proizvodi od soje, toksični elementi poput žive, arsena, pesticida...

Akcenat je takođe stavljen i na obroke vrlo niskog nutiritvnog kvaliteta koje u Americi konzumiraju deca. U vezi sa tim, naučnici su istakli da je važno da deca dobijaju odgovarajuću količinu holesterola putem hrane, jer su masti važan izvor energije za mozak, a njihov manjak može da izazove agresiju, depresiju i sklonost samoubistvu.