Nema garantovano dobrih medikamenata za tretman demencije, a lekari bi prosto trebalo da ih isprobaju "pa kako bude", poručuju iz Akademije američkih porodičnih lekara.
Nema garantovano dobrih medikamenata za tretman demencije, a lekari bi prosto trebalo da ih isprobaju "pa kako bude", poručuju iz Akademije američkih porodičnih lekara.
Stručnjaci koji su pokušali da izrade smernice za tretman demencije ostali su razočarani jer nisu došli do zaista dobre opcije, pa čak ni do načina na koji se može utvrditi koji lek je dobar za pojedine slučajeve.
Vodja istraživanja, dr Amir Kasim zaključuje da nema leka za demenciju i da se mnogi medikamenti prepisuju bez prave evidencije o njihovom dejstvu. "Korisnost terapije može da bude veoma umerena", naglašava on.
Kasim i njegove kolege analizirali su rezutate 96 istraživanja, kojima je proučeno dejstvo pet lekova odobrenih za lečenje demencije. Tim američkih lekara je tražio dokaze da ovi medikamenti poboljšavaju kognitivnu funkciju ili globalno funkcionisanje pacijenata, ili utiču povoljno na njihovo ponašanje, raspoloženje ili kvalitet života.
Četiri od ovih lekova spadaju u tzv. inhibitore holinesteraze - "aricept", "galantamin" (koji se na tržištu javlja pod imenima "razadin", "reminil" i "nivalin") "ekselon" i "takrin" (koji se kao lek protiv Alćajmerove bolesti prodaje pod imenom "kogneks").
Peti lek je modifikujući agens neuropeptida "memantin", koji se prodaje pod imenom "namenda".
Ovi lekovi ponekad mogu da ublaže progresiju i simptome demencije, koja može da se javi u mnoštvu različitih oblika, ali nijedan od njih generalno nema neko solidno dejstvo, iako kod pojedinačnih pacijenata mogu dobro da deluju.
Medju pacijentima ima mnogo razlika, a ako lekari isprobavaju jedan lek za drugim mnogu proći nedelje i meseci i da na kraju ne bude nikakvog efekta. Stoga dr Kasim preporučuje lekarima da se, umesto što tragaju za najefikasnijim lekom, usredsrede na njihovu podnošljivost, neželjene propratne pojave, jednostavnost korišćenja i cenu.
On i njegov tim preporučuju da se ovi lekovi testiraju na pojedinačnim pacijentima, s tim što bi tebalo testirati i njihovu kombinaciju.
Nacionalni institut za zdravlje SAD procenjuje da trenuto od Alchajmera boluje 2,4 miliona Amerrikanaca, dok još milion pati od neke druge forme demencije.
(Tanjug/Rojters)
Stručnjaci koji su pokušali da izrade smernice za tretman demencije ostali su razočarani jer nisu došli do zaista dobre opcije, pa čak ni do načina na koji se može utvrditi koji lek je dobar za pojedine slučajeve.
Vodja istraživanja, dr Amir Kasim zaključuje da nema leka za demenciju i da se mnogi medikamenti prepisuju bez prave evidencije o njihovom dejstvu. "Korisnost terapije može da bude veoma umerena", naglašava on.
Kasim i njegove kolege analizirali su rezutate 96 istraživanja, kojima je proučeno dejstvo pet lekova odobrenih za lečenje demencije. Tim američkih lekara je tražio dokaze da ovi medikamenti poboljšavaju kognitivnu funkciju ili globalno funkcionisanje pacijenata, ili utiču povoljno na njihovo ponašanje, raspoloženje ili kvalitet života.
Četiri od ovih lekova spadaju u tzv. inhibitore holinesteraze - "aricept", "galantamin" (koji se na tržištu javlja pod imenima "razadin", "reminil" i "nivalin") "ekselon" i "takrin" (koji se kao lek protiv Alćajmerove bolesti prodaje pod imenom "kogneks").
Peti lek je modifikujući agens neuropeptida "memantin", koji se prodaje pod imenom "namenda".
Ovi lekovi ponekad mogu da ublaže progresiju i simptome demencije, koja može da se javi u mnoštvu različitih oblika, ali nijedan od njih generalno nema neko solidno dejstvo, iako kod pojedinačnih pacijenata mogu dobro da deluju.
Medju pacijentima ima mnogo razlika, a ako lekari isprobavaju jedan lek za drugim mnogu proći nedelje i meseci i da na kraju ne bude nikakvog efekta. Stoga dr Kasim preporučuje lekarima da se, umesto što tragaju za najefikasnijim lekom, usredsrede na njihovu podnošljivost, neželjene propratne pojave, jednostavnost korišćenja i cenu.
On i njegov tim preporučuju da se ovi lekovi testiraju na pojedinačnim pacijentima, s tim što bi tebalo testirati i njihovu kombinaciju.
Nacionalni institut za zdravlje SAD procenjuje da trenuto od Alchajmera boluje 2,4 miliona Amerrikanaca, dok još milion pati od neke druge forme demencije.
(Tanjug/Rojters)