Jedna australijska studija je pokazala da se izvesni nasledni poremećaj, koji karakteriše gomilanje gvoždja, javlja češće nego što se ranije mislilo.
Jedna australijska studija je pokazala da se izvesni nasledni poremećaj, koji karakteriše gomilanje gvoždja, javlja češće nego što se ranije mislilo.
Poremećaj pod nazivom nasledna hemohromatoza se češće javlja u organizmu muškaraca, zbog čega su moguće i razne komplikacije i fatalan ishod.
Nasledna hemohromatoza čini da telo apsorbuje i do tri puta više gvoždja nego što je normalno. Gvoždje se s godinama taloži u vitalnim organima, zglobovima i tkivima i izmedju ostalog može da izazove bolesti jetre, srca, dijabetes i artritis.
Poremećaj je vezan za defekt u genu C282Y, a izloženi su mu ljudi koji od oba roditelja naslede defektni oblik tog gena.
Neke ranije studije ukazivale su da jedan od 200 ljudi severnoevropskog porekla ima taj genski marker, ali nije bilo jasno kod kolikog procenta njih će se razviti poremećaj. Bilo je mišljenja da do toga dolazi kod samo jednog procenta nasledno ugroženih.
Australijski istraživači su, medjutim, na uzorku od 31.192 ispitanika, koje su pratili dvanaest godina, ustanovili da od 203 sa defektnim genom C282Y nasledjenim od oba roditelja, od hemohromatoze oboleva 28,4 odsto muškaraca i 1,2 odsto žena. To znači da se bolest javlja kod čak oko 10 odsto genetski ugroženih muškaraca.
Kod ispitanika je praćen nivo seruma feritinina, proteina koji se vezuje za gvoždje i izaziva njegovo taloženje u organizmu. Pokazalo se da su oni ispitanici kod kojih je pronadjen viši nivo pomenutog proteina bili izloženi većem riziku od kasnijeg ispoljavanja simptoma i komplikacija karakterističnih za hemohromatozu.
(Tanjug/Rojters)
Poremećaj pod nazivom nasledna hemohromatoza se češće javlja u organizmu muškaraca, zbog čega su moguće i razne komplikacije i fatalan ishod.
Nasledna hemohromatoza čini da telo apsorbuje i do tri puta više gvoždja nego što je normalno. Gvoždje se s godinama taloži u vitalnim organima, zglobovima i tkivima i izmedju ostalog može da izazove bolesti jetre, srca, dijabetes i artritis.
Poremećaj je vezan za defekt u genu C282Y, a izloženi su mu ljudi koji od oba roditelja naslede defektni oblik tog gena.
Neke ranije studije ukazivale su da jedan od 200 ljudi severnoevropskog porekla ima taj genski marker, ali nije bilo jasno kod kolikog procenta njih će se razviti poremećaj. Bilo je mišljenja da do toga dolazi kod samo jednog procenta nasledno ugroženih.
Australijski istraživači su, medjutim, na uzorku od 31.192 ispitanika, koje su pratili dvanaest godina, ustanovili da od 203 sa defektnim genom C282Y nasledjenim od oba roditelja, od hemohromatoze oboleva 28,4 odsto muškaraca i 1,2 odsto žena. To znači da se bolest javlja kod čak oko 10 odsto genetski ugroženih muškaraca.
Kod ispitanika je praćen nivo seruma feritinina, proteina koji se vezuje za gvoždje i izaziva njegovo taloženje u organizmu. Pokazalo se da su oni ispitanici kod kojih je pronadjen viši nivo pomenutog proteina bili izloženi većem riziku od kasnijeg ispoljavanja simptoma i komplikacija karakterističnih za hemohromatozu.
(Tanjug/Rojters)