Redukcija namirnica bogatih ugljenim hidratima ima važnu ulogu u lečenju metaboličkog sindroma, savetuje endokrinolog Katarina Lalić iz Kliničkog centra Srbije.
Redukcija namirnica bogatih ugljenim hidratima ima važnu ulogu u lečenju metaboličkog sindroma, savetuje endokrinolog Katarina Lalić iz Kliničkog centra Srbije.
Na medjunarodnom simpozijumu kardiologa u Vršcu, ona je Tanjugu izjavila da je za lečenje tog sindroma veoma značajna i fizička aktivnost koja, izmedju ostalog, podrazumeva pola sata do sat brzog hodanja svakog dana.
Tokom dvodnevnog skupa u vršačkom kongresnom centru "Milenijum", kardiolozi iz zemlje i sveta su govorili o povezivanju kardiovaskularnih i metaboličkih oboljenja, a razmenjena su znanja i iskustva tri velike škole metaboličkog sindroma - američke, ruske i evropske.
Lekari su istakli da su kardiovaskularna oboljenja vodeći uzrok smrtnosti, pri čemu je čak 60 odsto smrtnih slučajeva u Srbiji prouzrokovano bolestima srca i krvnih sudova.
Najčešće kardiovaskularno oboljenje je arterioskleroza koje nastaje kao posledica poremećaja metabolizma masti, odnosno povišenog holesterola u krvi.
Analize Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju predvidjaju još veći porast broja obolelih i još veću stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti do 2020. godine.
U skladu s tim podatkom, osim gojaznosti, umereno povišenog krvnog pritiska i šećera, smanjenje zaštitnih masnoća (HDL) predstavlja novi faktor rizika koji je predispozicija za srčana oboljenja.
Magični broj, koji bi trebalo da dovede do smanjenja faktora rizika, je 0-3-5-140-5-3-0. To značI:
- nula masnoće u krvi
- šetanje najmanje tri kilometra dnevno
- gornji pritisak ne viši od 140
- pet obroka dnevno
- rizični holesterol ne sme biti viši od tri
- nula kilograma viška
(MONDO)
Na medjunarodnom simpozijumu kardiologa u Vršcu, ona je Tanjugu izjavila da je za lečenje tog sindroma veoma značajna i fizička aktivnost koja, izmedju ostalog, podrazumeva pola sata do sat brzog hodanja svakog dana.
Tokom dvodnevnog skupa u vršačkom kongresnom centru "Milenijum", kardiolozi iz zemlje i sveta su govorili o povezivanju kardiovaskularnih i metaboličkih oboljenja, a razmenjena su znanja i iskustva tri velike škole metaboličkog sindroma - američke, ruske i evropske.
Lekari su istakli da su kardiovaskularna oboljenja vodeći uzrok smrtnosti, pri čemu je čak 60 odsto smrtnih slučajeva u Srbiji prouzrokovano bolestima srca i krvnih sudova.
Najčešće kardiovaskularno oboljenje je arterioskleroza koje nastaje kao posledica poremećaja metabolizma masti, odnosno povišenog holesterola u krvi.
Analize Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju predvidjaju još veći porast broja obolelih i još veću stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti do 2020. godine.
U skladu s tim podatkom, osim gojaznosti, umereno povišenog krvnog pritiska i šećera, smanjenje zaštitnih masnoća (HDL) predstavlja novi faktor rizika koji je predispozicija za srčana oboljenja.
Magični broj, koji bi trebalo da dovede do smanjenja faktora rizika, je 0-3-5-140-5-3-0. To značI:
- nula masnoće u krvi
- šetanje najmanje tri kilometra dnevno
- gornji pritisak ne viši od 140
- pet obroka dnevno
- rizični holesterol ne sme biti viši od tri
- nula kilograma viška
(MONDO)