Tuberkuloza je u našoj zemlji bila u stalnom opadanju sve do početka devedesetih godina prošlog veka, kada je došlo do zaustavljanja, čak do blage tendencije porasta broja obolelih, rekla je Tanjugu dr Radmila Ćurćić, načelnica Odeljenja za epidemiologiju i statistiku Gradskog zavoda za bolesti pluća.
Tuberkuloza je u našoj zemlji bila u stalnom opadanju sve do početka devedesetih godina prošlog veka, kada je došlo do zaustavljanja, čak do blage tendencije porasta broja obolelih, rekla je Tanjugu dr Radmila Ćurćić, načelnica Odeljenja za epidemiologiju i statistiku Gradskog zavoda za bolesti pluća.
Ipak, prema podacima Ministarstva zdravlja, Srbija spada u zemlje sa srednjom stopom obolevanja od TBC, jer ima dobro organizovan sistem zdravstvene zaštite u vezi sa tom bolešću, dovoljno raspoložog i, po smernicama SZO, edukovanog ljudskog resursa.
Ćurčićeva ističe da se od 2004. godine, kada je u Srbiji počeo da se sprovodi projekat Ministarstva zdravlja "Kontrola tuberkuloze" kroz direktno opservirane terapije, ponovo beleži značajan pad oboljevanja od TBC.
"U prilog tome govori činjenica da smo u 2006. godini imali 2.150 obolelih od TBC u Srbiji, što iznosi 29 obolelih na 100.000 stanovnika", rekla je ona.
Preliminarni podaci za 2007. godinu ukazuju da će stopa oboljevanja od TBC u Srbiji biti još niža, na osnovu čega se može zaključiti da i dalje postoji trend opadanja te bolesti.
Od otkrića bacila tuberkuloze prošlo je više od 120 godina, ali i pored moćnih antutuberkulotika koji su se pojavili sredinom 20. veka, do očekivanog suzbijanja tuberkuloze nije došlo. Zbog toga je Medjunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti IUATLD (International Union Against Tuberculosis and Lung Disease) 2003. godine objavila da "tuberkuloze danas u svetu ima više nego pre sto godina".
U Rezoluciji 44.8 SZO se ističe uspešno lečenje kao ključna intervencija u kontroli epidemije tuberkuloze, a za suzbijanje te bolesti je predložena strategija DOTS (Directly Observed Treatment Short Course - lečenje po kratkotrajnom terapijskom režimu pod neposrednim nadzorom uzimanja lekova) koju je Svetska banka opisala kao najisplativiju investiciju u oblasti zdravstva.
Najozbiljniji problem u savremenom suzbijanju epidemije tuberkuloze je pojava bacila rezistentnog na lekove i tim povodom je SZO pripremila i smernice za borbu protiv rezistentne tuberkuloze.
SZO je tuberkulozu proglasila globalnim zdravstvenim problemom, jer svake godine u svetu od te bolesti oboli oko osam miliona, a umre oko dva miliona ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju.
U izveštaju "Globalna kontrola tuberkuloze 2008", objavljenom pred Svetski dan borbe protiv tuberkuloze, 24. mart, istaknuto je da se u periodu od 2001. do 2005. godine broj novih registrovanih slučajeva tuberkuloze povećavao prosečnim godišnjim tempom od šest odsto, dok je izmedju 2005. i 2006. godine to bilo tri odsto.
To usporavanje je, kako se smatra, izazvano nacionalnim programima koji su napredovali krupnim koracima u prethodnih pet godina.
Medju 9,2 miliona novih slučajeva tuberkuloze, registrovanih u 2006. godini, 700.000 je bilo kod osoba koje žive s virusom HIV, a u 500.000 slučajeva se radilo o multirezistentnoj tuberkulozi.
(Tanjug)
Ipak, prema podacima Ministarstva zdravlja, Srbija spada u zemlje sa srednjom stopom obolevanja od TBC, jer ima dobro organizovan sistem zdravstvene zaštite u vezi sa tom bolešću, dovoljno raspoložog i, po smernicama SZO, edukovanog ljudskog resursa.
Ćurčićeva ističe da se od 2004. godine, kada je u Srbiji počeo da se sprovodi projekat Ministarstva zdravlja "Kontrola tuberkuloze" kroz direktno opservirane terapije, ponovo beleži značajan pad oboljevanja od TBC.
"U prilog tome govori činjenica da smo u 2006. godini imali 2.150 obolelih od TBC u Srbiji, što iznosi 29 obolelih na 100.000 stanovnika", rekla je ona.
Preliminarni podaci za 2007. godinu ukazuju da će stopa oboljevanja od TBC u Srbiji biti još niža, na osnovu čega se može zaključiti da i dalje postoji trend opadanja te bolesti.
Od otkrića bacila tuberkuloze prošlo je više od 120 godina, ali i pored moćnih antutuberkulotika koji su se pojavili sredinom 20. veka, do očekivanog suzbijanja tuberkuloze nije došlo. Zbog toga je Medjunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti IUATLD (International Union Against Tuberculosis and Lung Disease) 2003. godine objavila da "tuberkuloze danas u svetu ima više nego pre sto godina".
U Rezoluciji 44.8 SZO se ističe uspešno lečenje kao ključna intervencija u kontroli epidemije tuberkuloze, a za suzbijanje te bolesti je predložena strategija DOTS (Directly Observed Treatment Short Course - lečenje po kratkotrajnom terapijskom režimu pod neposrednim nadzorom uzimanja lekova) koju je Svetska banka opisala kao najisplativiju investiciju u oblasti zdravstva.
Najozbiljniji problem u savremenom suzbijanju epidemije tuberkuloze je pojava bacila rezistentnog na lekove i tim povodom je SZO pripremila i smernice za borbu protiv rezistentne tuberkuloze.
SZO je tuberkulozu proglasila globalnim zdravstvenim problemom, jer svake godine u svetu od te bolesti oboli oko osam miliona, a umre oko dva miliona ljudi, uglavnom u zemljama u razvoju.
U izveštaju "Globalna kontrola tuberkuloze 2008", objavljenom pred Svetski dan borbe protiv tuberkuloze, 24. mart, istaknuto je da se u periodu od 2001. do 2005. godine broj novih registrovanih slučajeva tuberkuloze povećavao prosečnim godišnjim tempom od šest odsto, dok je izmedju 2005. i 2006. godine to bilo tri odsto.
To usporavanje je, kako se smatra, izazvano nacionalnim programima koji su napredovali krupnim koracima u prethodnih pet godina.
Medju 9,2 miliona novih slučajeva tuberkuloze, registrovanih u 2006. godini, 700.000 je bilo kod osoba koje žive s virusom HIV, a u 500.000 slučajeva se radilo o multirezistentnoj tuberkulozi.
(Tanjug)