Hronična stanja kao što su srčane bolesti ili šlog, često povezana sa zapadnjačkim načinom života, postala su glavni uzrok smrti na globalnom nivou.
Hronična stanja kao što su srčane bolesti ili šlog postala su glavni uzrok smrti na globalnom nivou, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom godišnjem izveštaju "Svetska zdravstvena statistika 2008", baziranom na podacima iz 193 zemlje članice.
Tradicionalno su najveći uzročnici smrti u svetu bile zarazne bolesti, kao što su tuberkuloza, sida i malarija, a promena koja je na tom planu nastupila potrajaće bar do 2030. godine, prognozira SZO, a prenosi Rojters.
"Kako stanovništvo u narednih 25 godina bude sve starije u zemljama sa srednjim ili niskim primanjima, doći će do znatnog povećanja udela smrtnih slučajeva koji su posledica nezaraznih bolesti", stoji u izveštaju, uz napomenu da će 2030. rak, kardiovaskularne bolesti i saobraćajne nesreće zajedno imati udeo od oko 30 odsto u broju smrtnih sliučajeva u svetu.
Na godišnjem skupu SZO održanom u utorak, generalna direktorka te organizacije Margaret Čan izrazila je zabrinutost zbog širenja hroničnih nezaraznih bolesti u svetu.
"Dijabetes i astma su svuda u porastu. Čak i među stanovništvom zemalja s niskim primanjima registruje se šokantno povećanje gojaznosti, naročito u urbanim sredinama, a to često počinje još u detinjstvu", upozorila je ona.
Konzumiranje duvana je na svetskom nivou najveći pojedinačni uzrok smrti koji se može sprečiti. Duvan ubija trećinu do polovine onih koji ga koriste, navodi SZO.
On doprinosi smrtnom ishodu kod ishemičnih bolesti srca, šloga i hronične opstruktivne bolesti pluća. Žrtava ovih bolesti u svetu je 2004. bilo 5,4 miliona, dok će ih 2030, kako se predviđa, biti 8,3 miliona, od čega preko 80 odsto u zemljama u razvoju.
(Tanjug)
Tradicionalno su najveći uzročnici smrti u svetu bile zarazne bolesti, kao što su tuberkuloza, sida i malarija, a promena koja je na tom planu nastupila potrajaće bar do 2030. godine, prognozira SZO, a prenosi Rojters.
"Kako stanovništvo u narednih 25 godina bude sve starije u zemljama sa srednjim ili niskim primanjima, doći će do znatnog povećanja udela smrtnih slučajeva koji su posledica nezaraznih bolesti", stoji u izveštaju, uz napomenu da će 2030. rak, kardiovaskularne bolesti i saobraćajne nesreće zajedno imati udeo od oko 30 odsto u broju smrtnih sliučajeva u svetu.
Na godišnjem skupu SZO održanom u utorak, generalna direktorka te organizacije Margaret Čan izrazila je zabrinutost zbog širenja hroničnih nezaraznih bolesti u svetu.
"Dijabetes i astma su svuda u porastu. Čak i među stanovništvom zemalja s niskim primanjima registruje se šokantno povećanje gojaznosti, naročito u urbanim sredinama, a to često počinje još u detinjstvu", upozorila je ona.
Konzumiranje duvana je na svetskom nivou najveći pojedinačni uzrok smrti koji se može sprečiti. Duvan ubija trećinu do polovine onih koji ga koriste, navodi SZO.
On doprinosi smrtnom ishodu kod ishemičnih bolesti srca, šloga i hronične opstruktivne bolesti pluća. Žrtava ovih bolesti u svetu je 2004. bilo 5,4 miliona, dok će ih 2030, kako se predviđa, biti 8,3 miliona, od čega preko 80 odsto u zemljama u razvoju.
(Tanjug)