Zaboravljene zarazne bolesti, od kojih je nekada u epidemijama umiralo na hiljade ljudi, a koje su bile gotovo iskorenjene, prete ponovo da se vrate jer se sve manje dece vakciniše.
U epidemiji malih boginja u Rumuniji, koja još uvek traje, zaraženo je više od 3.500 ljudi, a umrlo je 17 osoba.
Slicne epidemije dešavale su se i u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, a u Srbiji su do sada registrovani samo pojedinacni slucajevi.
Slicno je i sa rubeolom, zauškama, decjom paralizom, velikim kašljem, tetanusom, velikim boginjama. Te bolesti su bile pred eliminisanjem, a neke i iskorenjene, ali zbog sve manjeg boja vakcinisanih, prete da se vrate u epidemijama.
Svetska zdravstvena organizacija kaže da, da bi se zarazne bolesti držale pod kontrolom, mora biti vakcinisano minimum 95 odsto dece i da samo toliki obuhvat garantuje da virus nece imati plodno tle da se razvije.
U Srbiji je obuhvat MMR vakcinom (male boginje, rubeola, zauške), koja se daje u drugoj i sedmoj godini života, 81 odsto, odnosno u sedmoj 91,1 odsto, dok je u Beogradu obuhvat vakcinacijom u drugoj godini pao na 65 odsto.
"Cinjenica je da nas nisu potresale velike epidemije i da ih nije bilo dugo. To je doprinelo da prestanemo da mislimo na njih i da mislimo da ce neko drugi da obavi naš posao zaštite, pre svega nas samih i naše dece, a onda i kompletne populacije, a to je vakcinacija", kaže infektolog Goran Stevanovic.
On pojašnjava da zarazne bolesti sada traže svoj prostor, a to su ljudi koji nisu vakcinisani i nisu zašticeni, te se u zemljama koje nemaju dobar obuhvat vakcinacijom vec javljaju epidemije.
Epidemiolozi i virusolozi upozoravaju da neke zarazne bolesti, kojih zahvaljujuci vakcinaciji nije bilo poslednjih decenija, kada bi se pojavile, mnogi lekari ne bi znali da ih prepoznaju jer ih nikada nisu videli u praksi, vec su ih videli samo u knjigama.
Virusolog Ana Gligic kaže da je to bio razlog velike epidemije variola vera (velike boginje) 1972. godine, koja nije prepoznata u startu.
Bolest su videli i znali kako izgleda jedino infektolozi profesor Miomir Kecmanovic i docent Vojislav Šuvakovic koji su bili na specijalizaciji u Indiji, gde je bilo variole, ostali su o bolesti znali samo iz knjiga.
"Medutim, dok su njih pozvali, variola se vec raširila", kaže Gligic, koja je kao šef laboratorije za opasne viruse u "Torlaku" potvrdila prvi slucaj variola vere u Srbiji, ali i prva videla i potvrdila još opasniji Marburg virus.
Gligic kaže da je vakcinacija protiv velikih boginja prestala kada je bolest iskorenjena, ali tvrdi da se virus i dalje cuva u dve laboratorije u Rusiji i SAD, te da najveca opasnost preti ukoliko neko odluci da velike boginje iskoristi kao biološko oružje.
Svetska zdravstvena organizacija je, kako kaže, naložila svim laboratorijama u zemljama gde je bilo zaraženih da unište virus velikih boginja, te da je ona licno to ucinila u "Torlaku".
"Virus je, za razliku od mnogih, jako dugo održiv i van ljudskog organizama, recimo na bolesnickim caršavima, na odelima", pojašnjava Gligic i dodaje da su ljudi koji su umirali tokom epidemije u Srbiji sahranjivani u limenim sanducima, te da teoretska opasnost postoji ukoliko bi došlo do nekog odrona zemljišta.
"Teoretski opasnost postoji, ali ne verujem da virus može posle toliko godina da bude živ, mada se nikad ne zna. Najveca opasnost preti da se virus iz neke labotratorije iskoristi kao biološko oružje", pojašnjava Gligic za Tanjug.
Jedan od razloga što je došlo do opadanja obuhvata vakcinacijom je i to, kako kaže, što je došlo do kompromitovanja vakcine protiv pandemijskog gripa H1N1 pre nekoliko godina, kada je uvezena velika kolicina vakcina, a naucnici poceli da pricaju da je to više komercijala nego preventiva.
Infektolog Stevanovic objašnjava da je vakcinacija pre svega mera kojom se štiti pojedinac koji se vakciniše, ali da se na taj nacin jaca i kolektivni imunitet.
"Znaci, ako vakcinišete svoje dete pre svega njega štitite, ali isto tako se štite i svu drugu decu jer je jako znacajan i kolektivni imunitet. Jedna grancica ce se lako saviti, ali ako imate snop od 10,15 to mnogo teže ide", kaže Stevanovic.
Kako kaže, ako u decjem kolektivu ima 95 odsto vakcinisane dece, preostalih pet odsto koji nisu vakcinisani, jer ne smeju da primaju vakcinu, takode ce biti zašticeni.
"Prakticno pravite jedan širok i izuzetno jak front koji sprecava izazivaca da uopšte ude u osetljivu populaciju i na taj nacin štitite sve nas zajedno", zakljucio je on.