Prevencija pušenja nije lak i jednostavan posao, što potvrdjuje i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je aktivno uključena u proces prevencije. Tako je, izmedju ostalog, ustanovljen i Svetski dan prevencije pušenja koji se širom planete obeležava 27. maja.
Prevencija pušenja nije lak i jednostavan posao, što potvrdjuje i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) koja je aktivno uključena u proces prevencije. Tako je, izmedju ostalog, ustanovljen i Svetski dan prevencije pušenja koji se širom planete obeležava 27. maja.
Komitet eksperata Svetske zdravstvene ogranizacije (SZO) izdao je 1974. i 1978. godine izveštaj o štetnom uticaju pušenja na zdravlje, pri čemu zadatak te organizacije nije bio samo pregled najvažnije evidencije o štetnosti duvana, već i uvid u kontrolu pušenja u svetu.
Prema istraživanjima stručnjaka, Srbija se nalazi na trećem mestu po broju pušača, iza Turske i Grčke. Istraživanja su pokazala i da u našoj zemlji puše svaki drugi muškarac i svaka treća žena, a rezultati globalnog istraživanja upotrebe duvana kod mladih u Srbiji pokazuju da je izuzetno visok procenat učenika (pušača i nepušača) izložen dimu kod kuće i na javnim mestima.
Prema tom istraživanju, više od polovine školske dece, njih 54,7 odsto u Srbiji, izmedju 13 i 15 godina, već su pušili (skoro jedan od pet), njih 16,3 odsto puši, a približno trećina zapali svoju prvu cigaretu pre nego što navrši 10 godina.
U suzbijanju, ograničavanju i potpunom napuštanju pušenja, zbog njegovih štetnih posledica za zdravlje, najveći deo odgovornosti pada na porodicu, prosvetne i zdravstvene radnike. Istraživanja su pokazala da je odnos pušača, naročito strastvenih, najveći u porodici u kojoj su oba roditelja pušači, a najmanji u kojima nijedan roditelj ne puši.
Drugo važno mesto zauzima škola, u koju dete prvi put stupa u širu, organizovanu socijalnu sredinu, a lični primer nastavnika pušača može biti negativan uzor, na sličan način kao i u porodici.
Veliku ulogu u prevenciji pušenja medju mladima ima zdravstvena služba koja bi trebalo da bude prisutna pogotovo u radu dečjeg i školskog doktora za koga je dete emotivno vezano i u koga ima veliko poverenje. Zato su u mnogim zemljama zdravstveni radnici i prestali da puše, jer predstavljaju simbol zdravstvenog autoriteta i na taj način utiču na individualne i zajedničke osobine i ponašanje svojih pacijenata.
U našoj zemlji insistira se na zakonskim propisima koji treba da utiču na smanjenje pušenja, pri čemu se gubi iz vida činjenica da propisi imaju svoju granicu vezanu za interese društva koje ono ima u prihodima od proizvodnje i prodaje duvana.
Danas je u razvijenim zemljama sveta vodeći motiv za odvikavanje od pušenja društvena klima nepušenja, tako da je sramota biti pušač.Komitet eksperata Svetske zdravstvene ogranizacije (SZO) izdao je 1974. i 1978. godine izveštaj o štetnom uticaju pušenja na zdravlje, pri čemu zadatak te organizacije nije bio samo pregled najvažnije evidencije o štetnosti duvana, već i uvid u kontrolu pušenja u svetu.
Prema istraživanjima stručnjaka, Srbija se nalazi na trećem mestu po broju pušača, iza Turske i Grčke. Istraživanja su pokazala i da u našoj zemlji puše svaki drugi muškarac i svaka treća žena, a rezultati globalnog istraživanja upotrebe duvana kod mladih u Srbiji pokazuju da je izuzetno visok procenat učenika (pušača i nepušača) izložen dimu kod kuće i na javnim mestima.
Prema tom istraživanju, više od polovine školske dece, njih 54,7 odsto u Srbiji, izmedju 13 i 15 godina, već su pušili (skoro jedan od pet), njih 16,3 odsto puši, a približno trećina zapali svoju prvu cigaretu pre nego što navrši 10 godina.
U suzbijanju, ograničavanju i potpunom napuštanju pušenja, zbog njegovih štetnih posledica za zdravlje, najveći deo odgovornosti pada na porodicu, prosvetne i zdravstvene radnike. Istraživanja su pokazala da je odnos pušača, naročito strastvenih, najveći u porodici u kojoj su oba roditelja pušači, a najmanji u kojima nijedan roditelj ne puši.
Drugo važno mesto zauzima škola, u koju dete prvi put stupa u širu, organizovanu socijalnu sredinu, a lični primer nastavnika pušača može biti negativan uzor, na sličan način kao i u porodici.
Veliku ulogu u prevenciji pušenja medju mladima ima zdravstvena služba koja bi trebalo da bude prisutna pogotovo u radu dečjeg i školskog doktora za koga je dete emotivno vezano i u koga ima veliko poverenje. Zato su u mnogim zemljama zdravstveni radnici i prestali da puše, jer predstavljaju simbol zdravstvenog autoriteta i na taj način utiču na individualne i zajedničke osobine i ponašanje svojih pacijenata.
U našoj zemlji insistira se na zakonskim propisima koji treba da utiču na smanjenje pušenja, pri čemu se gubi iz vida činjenica da propisi imaju svoju granicu vezanu za interese društva koje ono ima u prihodima od proizvodnje i prodaje duvana.
Nepušači imaju prednost pri zapošljavanju, plaćaju manje premije za osiguranje za zdravstvenu zaštitu i svakim se danom smanjuje broj mesta na kojima je moguće pušiti.
Štetan uticaj pušenja na čovekovo zdravlje ima za posledicu smanjenje nacionalnog dohotka, a na drugoj strani proizvodnja duvana i njegov izvoz doprinose povećanju nacionalnog prihoda, što se obično dešava na račun zdravlja, a u nekim zemljama i na račun proizvodnje prehrambenih proizvoda.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, računa se da se 4,5 miliona hektara obradivog zemljišta u svetu koristi za sadjenje duvana.
Prema preporuci SZO, zemlje članice bi trebalo da započnu akciju koja bi kao minimum trebalo da sadrži ispravno obaveštavanje javnosti, aktivno smanjenje pušačke navike, proizvodjačima duvana treba pomoći pri zameni uzgajanja duvana drugim poljoprivrednim kulturama da ne bi trpeli ekonomske gubitke.
Neophodno je zabraniti reklamiranje duvana i duvanskih preradjevina, stavljati upozorenje o opasnosti pušenja na pakovanja cigareta, motivisati roditelje, prosvetne i zdravstvene radnike da ne puše, zabraniti pušenja na radnim i javnim mestima...
Naša zemlja je neke od ovih preporuka već usvojila - zabranjeno reklamiranje duvana i njegovih preradjevina, zabranjeno je pušenje na radnom i mnogim javnim mestima, a mnogi lekari su se svojim primerom priključili u borbu protiv pušenja.
(Tanjug)