Tekst u pravo vreme!

ČESTO MI UVEČE SKOČI TEMPERATURA, DA LI JE TO NORMALNO? Stručnjak otkriva da li je "nervna baza" ili nešto opasno

Autor Maja Gašić

Simptom koji često nazivaju misterijom jer ume da izostane kod infekcija, a javi se kod savršeno zdravih ljudi.

Temperatura je važan pokazatelj zdravlja ljudi, ali istovremeno se smatra i donekle misterioznim simptomom.

Povišena temperatira ume da izostane i kada ne treba - odnosno kada je telo pod nekim upalnim procesom, kao što je to slučaj upale pluća bez temperature.  A takođe se dešava da skoči bez ikakvog patološkog razloga.

Neki ljudi su skloni tome da im se u večernjim satima iznenada javi neka "temperaturica", ali kako znati da li je reč o prvom simptomu neke bolesti ili je to sasvim "normalno".

Kada je povišena temperatura "normalna"?

"Obično uveče naša telesna temperatura može da poraste  za 0,4 stepena od uobičajene vrednosti. Skok temperature u večernjim satima na 37,5 stepeni C može imati fiziološke i patološke razloge", kaže ruski kardiolog i endokrinolog Tatjana Romanenko.

"Fiziološki skok temperature je jednostavno reakcija našeg tela na nešto. Među faktore koji dovode do njenog povećanja spadaju  razne fizičke aktivnosti, unos vrele hrane (u ovom slučaju indikatori temperature će se povećati odmah nakon obroka), duži boravak na suncu tokom dana, jaka terapija u kombinaciji sa PMS-om, trudnoćom ili ovulacijom, vruće kuke ili preterivanje u alkoholu... Kod dece temperatura može porasti kad rastu zubi, ili ako dugo plaču ili su pretoplo obučeni“, kaže Romanenko.

Takođe dodaje da se smatra sigurnim povišenje temperature u takvim situacijama. Sa takvom pojavom ne treba ništa da radite - ona prolazi sama od sebe bez ikakvih manipulacija.

U ovim slučajevima nije potrebn anikakva lekarska intervencija, simptom će proći "sam od sebe".

Kada je simptom bolesti?

Najčešće povećanje temperature u večernjim satima je znak prehlade, ali postoje i druge situacije koje mogu da je izazovu. 

"Ako govorimo o patološkom skoku temperature uveče, govorimo o činjenici da u telu postoji neka vrsta infekcije, na primer urinarna. Temperatura takođe reaguje na hormonalne poremećaje, kao i na probleme sa štitnom žlezdom, što se posebno primećuje kod hipertireoze. Kod autoimunih bolesti temperatura može da poraste u večernjim satima. Slično je i kod maligniteta."

Na nervnoj bazi

Postoji i posebno neurološko stanje koje dovodi do nepredvidivog porasta emperature i ono se zove  termoneuroza.

"Poremećaj termoregulacije koji se naziva termoneuroza je sposobnost našeg tela da održava konstantnu telesnu temperaturu (36,5-37 stepeni C) bez obzira na temperaturu okoline. Ponekad mehanizmi termoregulacije ne "rade", a postoje dva razloga: 

1. psihogena neuroza se javlja kao posledica stresa, anksioznosti i raznih šokova.

2. neurogena termoneuroza se razvija sa poremećajima nervnog sistema. Na primer, hematomi, ciste i sl mogu da u određenim situacijama izvrše pritisak na centre za termoregulaciju“, kaže Tatjana Romanenko.

Kada treba da se zabrinemo?

Ako temperatura redovno skače u večernjim satima i kreće se u opsegu od 37,2 do 37,5 stepeni C, to je razlog da posetite doktora. Potrebno je da uradite biohemiju, proverite hormone i snimite pluća rentgenom. Ako se isključi virusna ili bakterijska infekcija, neophodno je nastaviti potragu za uzrocima temperature“, napominje ruska doktorka.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.